HomeGnojidbaZaštitaEkološkaIntegriranaNovostiIskustvaUdruga NSS

Nevladina, nepolitična i neprofitna udruga

Neformalna savjetodavna služba

Vukovarska 124

HR-31000 Osijek

 

 

On line upiti

 

Vaša geolokacija

 

 

e-mail: nss@nss.com.hr

http://nss.com.hr


Internet NSS

 

Agrotehnika

 

Literatura:

Pravilnik o agrotehničkim mjerama (NN 43/10)

 

Linkovi:

Hrvatsko društvo za proučavanje obrade tla

Arkod - Preglednik

Geoportal DGU (katastar)

Agrotehnika i sustavi biljne proizvodnje (D. Jug)

 

Upiti i odgovori (autorski tekst):

Obrada tla u pretvorbi djetelišta i travnjaka u oranicu (D. Jug)

Odnos mehaničkog sastava (teksture) i obrade tla (D. Jug)

Navodnjavanje u RH - Stanje i perspektive (D. Jug)

Odnos šećerne repe prema vodi (I. Rešić)

Zbijenost tla-uzroci i posljedice (D. Jug)

Obrada tla (D. Jug)

Posebni načini obrade tla (D. Jug)

Povijesni razvoj i perspektive obrade tla (D. Jug)

Razvoj i smjerovi reducirane obrade tla (D. Jug)

Konverzijske tablice (D. Jug)

Obrada suhog tla (D. Jug)

Savjeti za očuvanje vode u tlu (D. Jug)

Sjetva šećerne repe (I. Rešić)

Prednosti i nedostaci kultivacije kukuruza

Kultivacija tla - prednosti i nedostatci

Što sa tlom nakon žetve ozimih usjeva? (D. Jug)

Agrotehnika

 

Agrotehničkim mjerama (agrotehnikom, od lat. ager = polje i grč. techne = vještina) prilagođavamo uvjete biljne proizvodnje s ciljem dobivanja visokih i stabilnih prinosa, visoke hranidbene i tehnološke kakvoće na ekološki i ekonomski prihvatljiv način. Sve agrotehničke mjere svrstavamo u tri grupe:

1. Promjena agroekoloških uvjeta (navodnjavanje, uzgoj u nadziranim uvjetima, proređivanje na određeni sklop itd.),

2. Promjene plodnosti tla (gnojidba, obrada, kondicioniranje itd.) i

3. Promjene agrofitocenoza (zaštita od korova, bolesti i štetočina, selekcija,  dorada sjemena, sjetva, njega useva itd.).

 

I.   Obrada tla

1) Konvencionalna obrada - upotreba  pluga, drljače i drugih mehaničkih metoda pripreme polja za uzgoj usjeva. Podrazumjeva: a) prašenje (tanjuranje, plitko oranje); b) osnovnu obradu (jedno ili dva oranja plugom ili podrivačem); c) predsjetvenu obradu/pripremu za sjetvu (tanjuranje, drljanje, primjena sjetvospremača, freze i dr.) i d) obradu tijekom vegetacije (međuredna kultivacija, ogrtanje i dr.). Prednosti konvencionalne obrade su: a)   prozračuje se tlo i omogućava veća retencija vode, b)   distribuiraju se hranjive tvari u zonu korijena, c)   uništavaju se štetočine i njihova skloništa, d) kontroliraju se korovi i e)   omogućava se lakša primjena drugih agrotehnilkih mjera, a nedostaci su: a)  uništava se biljni pokrov, b)  povećava se rizik od erozije, c)  omogućuje se gubitak vlage, d)  narušava se životni ciklus korisnih organizama u tlui e)  povećavaju se troškovi uzgoja.

2) Konzervacijska obrada - sadnja ili sjetva obavlja se kroz žetvene ostatke prethodnog usjeva. Prednosti su: a)  zagrtanjem usjeva smanjuje se evaporacija i čuva bolje voda, b)  smanjuje se opasnost od erozije tla, c)  smanjuje se zbijanje tla, d)  tlo se štiti od razornog djelovanja kiše i vjetra, e)  povećava se sadržaj organske tvari u tlu, f)   čuva se stanište za korisne organizme i g)  smanjuje se ukupni trošak proizvodnje, a nedostaci su: a)  potrebno je dobro razumijeti koncept i praksu konzervacijske obrade, b)  populacije večine štetnika se povećava, c)  jaka je konkurencija korova i usjeva, d)  jača pojava zaraze štetnicima i bolestima iz biljnih ostataka prethodnog usjeva, e)  nehomogen je raspored žetvenih ostataka po površini i f)   potrebno je dulje vrijeme kako bi se postigli dobri uvjeti.

II.   Gnojidba (mineralna, organska, zelena, malčiranje i dr.) (vidi: Gnojidba)

1)    osnovna (prije osnovne obrade)

2)    predsjevena (prije sjetve)

3)    startna (zajedno sa sjetvom)

4)    prihrana (tijekom vegatacije)

III.  Kondicioniranje (kondicioniranje, npr. kalcizacija, humizacija i dr.) (vidi: Gnojidba)

IV.  Sjetva i sadnja

V.   Navodnjavanje

VI.  Zaštita od korova, bolesti i štetočina (vidi: Zaštita)

VII. Izbor mehanizacije i oruđa

Pitanja i odgovori

Datum

Upit

Pitanje je postavio

Odgovor

25.03.2014. Zanima me priozvodnja buča i bučinog ulja. Možete li me uputiti i savjetovati? Živko Ilijašev
zivko1a@gmail.com
Predlažemo Vam da se za proizvodnju buče i bučina ulja prvo obratite Udrugi proizvođača bučinog ulja Hrvatske gdje ćete dobiti sve potrebne savjete vezane uz tehnologiju proizvodnje buče i njezinog ulja.
11.03.2014.

Ako nije urađena osnovna obrada u jesen, i radit će se u proljeće, da li je stajski gnoj dobro zaorati ipak poslije oranja, prije tanjuranja ili frezanja posuti gnoj?

Ivka Nikolić
ivka.n@net.hr
Na Vaš upit kraći odgovor daje D. Jug, nakon tablice pitanja.

06.11.2013.

Nakon berbe kukuruza parcela je orana 27.10.2013. na dubinu od 20-25cm. Kukuruzovina je u cjelosti zaorana bez dodavanja dušika. Zbog zelene gnojidbe u plodoredu na toj parceli  nadam se da neće doći to velike dušične depresije. Želio bih znati kada je dobro, i zbog kojih razloga, zatvoriti zimsku brazdu. Je li to bolje učiniti u jesen (5-15 dana nakon oranja "zimske brazde"), ili u proljeće?

matija-p@hotmail.com
Matija Pavelić

Na pitanje "Kada zatvoriti zimsku brazdu?" odgovara D. Jug u kraćem tekstu ispod tablice upita.

14.10.2013.

Nakon žetve pšenice slama je tarupirana, njiva tanjurana i posijana faceliju. Ovih dana faceliju bi tarupirali ili tanjurali, duboko poorali i podrivali. Dali je kasno za podrivanje i ako nije kojim redosljedom napraviti?

Gvero Boško
gvero.bosko@gmail.com

Prekasno je za podrivanje, a širi odgovor pogledajte ispod tablice upita (D. Jug)

14.05.2013.

Našla sam sadnice kapara ali budući da znam da je to biljka koja je dosta zahtjevna i nije ju lako uzgojiti, zanima me da li mi mozete sugerirati kakav supstrat koristiti prilikom sadnje?

Maja Sučić

majaglomuz@gmail.com

u NSS-u nemamo stručnjaka za uzgoj mediternskih biljaka, pa odgovor na Vaše pitanje nije utemeljen na osobnom iskustvu. Odgovor pogledajte ispod tablice upita (V. Vukadinović)

20.03.2013.

Koji je krajnji rok za sjetvu zobi u okolici Karlovca, pošto se ne može zaći u njive zbog velike vlage, a žitaricu bih posijao zbog plodoreda?

Ivan Bešlić
ivan5beslic@gmail.com

Sjetvu jare zobi po mogućnosti obavite do kraja ožujka. Koji je krajnji rok za sjetvu jare zobi? (D. Jug)

08.03.2013.

Kako orati djetelište ili travnjak u njegovoj pretvorbi u oranicu?

NSS

Autorski tekt "Obrada tla u pretvorbi djetelišta i travnjaka u oranicu" (D. Jug)

08.03.2013.

Kako mahanički sastav i tekstura tla utječu na njegovu obradu?

NSS

Autorski teks "Odnos mehaničkog sastava (teksture) i obrade tla" (D. Jug)

31.12.2012.

Češnjak koji smo posadili jesenas zbog toplog vremena je nikao i razvio je jedan list. Kako živimo u Lici, temperature se sada spuštaju i do -10, a snijega nema, pa me zanima da li će takvo vrijeme štetiti češnjaku?

Ljiljana Rogić

rogic1@hotmail.com

Češnjaku vjerovatno neće smetati zima jer može podnjeti vrlo niske temeperature (do -25° C), pod uvjetom da nije došlo do naglog pada temperature kada neki kultivari i ekotipovi mogu biti više ili manje oštećeni već ispod -10° C.  Smrzavanje češnjaka može se izbječi tako da se 5 tjedana nakon sadnje češnjak redovi pokriju malčom (slama, sijeno ili dr., ali bez sjemena korova) debljine 10 do 15 cm. (V. Vukadinović)

11.07.2012.

Kakve su potrebe šećerne repe prema vodi?

NSS

Odgovor na pitanje "Kakve su potrebe šećerne repe prema vodi?" opisuje autorski tekst I. Rešića

06.07.2012.

Što sa tlom nakon žetve ozimih usjeva?

NSS

Odgovor na pitanje "Što sa tlom nakon žetve ozimih usjeva?" opisuje autorski tekst D. Juga

04.05.2012.

Koje su prednosti i nedostatci kultiviranja kukuruza?

Ivan Bešlić, ivan5beslic@gmail.com

Odgovor na Vaše pitanje sadržan je u dva autorska teksta: Prednosti i nedostaci kultivacije kukuruza (ukratko) i  Kultivacija tla - prednosti i nedostatci (šire objašnjenje) prof. dr. sc. Danijela Juga

21.03.2012.

Kada i kako sijati šećernu repu?

NSS

Upute za sjetvu šećerne repe (autorski tekst I. Rešića)

20.03.2012.

Kako obrađivati suho tlo?

NSS

Širi odgovor dat je u autorskom tekstu prof. dr. sc. Danijela Juga.

20.03.2012.

Kako obradom tla sačuvati vodu u tlu?

NSS

Detaljan odgovor dat je u autorskom tekstu prof. dr. sc. Danijela Juga.

16.01.2012.

Koji su glavni razlozi i simptomi zbijanja tla?

NSS

Glavni razlozi zbijanja tla dijele se na dva osnovna, a to su: prirodno zbijanje tla i inducirano zbijanje tla (primjenom agrotehničkih oruđa) (autorski tekst Zbijenost tla - uzroci i posljedice, Danijel Jug)

 16.01.2012.

Koje se sve radne operacije smatraju osnovnom obradom tla?

NSS

Oranje, rigolanje, dubinsko rahljenje, posebni načini osnovne obrade i primjena eksploziva (autorski tekst Posebni načini obrade tla, Danijel Jug). 

 

11.03.2014. Može li se gnojidba stajnjakom obaviti u proljeće?

Osnovnu obradu tla oranjem svakako bi trebalo izbjegavati obavljati u proljeće, i to iz više razloga. No, vjerojatno postoji valjani razlog za izostavljanje oranja i gnojidbe stajnjakom u jesen.

Ako osnovnu obradu obavljate oranjem u proljeće, stajnjak bi svakako trebalo aplicirati ujednačeno po površini i odmah obaviti oranje. Iza oranja je dopunsku obradu (zatvaranje površine s glavnim ciljem čuvanja vode), potrebno obaviti što prije kako se površinski sloj tla ne bi presušio. Kod preplitke inkorporacije stajnjaka (npr. kada bi se stajnjak zatanjurao) postoji opasnost od jače mikrobiološke aktivnosti, koja bi rezultirala jačom mineralizacijom organske tvari i gubitkom hraniva (npr. volatizacija dušika).

 Dakle, cilj je obaviti kvalitetnu inkorporaciju stajnjaka i kvalitetno zatvoriti površinu tla, a sve je radne operacije potrebno obaviti bez odgađanja.

06.11.2013. Kada zatvoriti zimsku brazdu?

Zatvaranje zimske brazde trebalo bi obaviti u jesen. Idealno bi bilo kada biste istovremeno s oranjem mogli obaviti i zatvaranje brazde (priključno oruđe - dodatak plugu). No, zatvaranje se može obaviti i naknadno. Prednost jesenskog zatvaranja brazde u usporedbi s proljetnim je u nekoliko činjenica. Kao prvo tu je pravilno izmrzavanje tla (ako su velike brazde, pri proljetnom zatvaranju dolazite u situaciju da na površinu "izvlačite" "sirovo" tlo). Zatim, pri proljetnom zatvaranju brazde i predsjetvene pripreme, moguć je nastanak većih gruda tla koje otežavaju dopunsku obradu. Slijedeći razlog je bolja akumulacija vlage (konzervacija vlage), jer ako u jesen ostavite pregrubu brazdu velika je površina izloženosti atmosferskim utjecajima, pa su i gubici vode veliki.

Dakle, zimsku brazdu svakako zatvarati u jesen, s tim da zatvaranje ne smije biti obavljeno "prefino" kao za sjetvu, već brazda ipak treba ostati lagano valovita, odnosno gruba. 

14.10.2013. Koju agrotehniku primjeniti nakon postrno sijane facelije?

Radi smanjivanja broja prohoda po poljoprivrednoj obradivoj površini, bilo bi najbolje da ste slamu usitnili u istom prohodu sa žetvom. Podrivanje se obično provodi s ciljem razbijanja zbijenog podoraničnog sloja (koji može nastati antropogenim ili prirodnim utjecajem), a najbolje ga je obaviti odmah nakon žetve ozimih usjeva, a u ovoj su godini uvjeti za podrivanje bili gotovo savršeni (suho, ali ne i presuho tlo). Za kvalitetno podrivanje tlo mora biti dovoljno prosušeno, kako bi se postigao očekivani učinak, u protivnom, ako je tlo prevlažno, pozitivan učinak može izostati pa čak može doći i do suprotnog učinka (pogoršanje fizikalnih svojstava tla). Za učinkovito podrivanje u ovoj je godini prekasno, budući da je tlo provlaženo (a ponegdje i prevlažno - mokro) i ne biste ostvarili pozitivan očekivani rezultat. Radi bolje homogenizacije nadzemne organske tvari i tla, predlažem da prvo obavite tanjuranje facelije (kvalitetno usitnjavanje i miješanje), a potom oranje.

14.05.2013. Kakav supstrat zahtijevaju presadnice kapra?

Kapar (Capparis spinosa L.; porodica Capparidaceae ili Capparaceae) je biljka toplih i suhih predjela. Kod nas dobro uspijeva uz more na suncu izloženim položajima, a samonikao raste na hridinama ili na stjenovitom (dobro dreniranom) tlu. Pogodan supstrat za presadnice kapra je usitnjena karbonatna stijena (breča) izmješana s malo vapnenastog tla. Kapar je trajnica (30-40 godina), vrlo skromnih zahtijeva za vodom (manje od 350 mm oborina godišnje) i hranivima. Presadnice imaju nježan korijen te ih treba vrlo oprezno prenjeti na stalno mjesto gdje kapar razvija vrlo dubok i moćan korijen.

U kulinarstvu su vrlo cijenjeni nezreli cvjetni pupovi koji se čuvaju (konzerviraju) u octu ili soli. Također, koriste se konzervirani i poluzreli plodovi i mladi izdanci s nezrelim lišćem koji se koriste kao začin. Kapar ima oštar, pikantni okus i osebujan miris, a najčešće se dodaje umacima za tjesteninu, pizzu, ribu, meso i salate. Okus kapra potječe od metil izotiocijanata (senfno ulje) te je sličnog okusa senfu i crnom papru.

Kapar se koristi i kao lijek za arteriosklerozu, stimulaciju i zaštitu jetre, protiv nadutosti, kao diuretik, protiv anemije, artritisa i gihta. Sadrži znatne količine antioksidansa bioflavinoid rutina.

20.03.2013. Koji je krajnji rok za sjetvu jare zobi?

Jara zob je žitarica koja se kod nas obično sije s početkom proljetnih radova, dakle prva dekada ožujka. Preporuka je sjetvu obaviti već od veljače do maksimalno 15. ožujka jer sjetvom iza tog datuma prinos opada. Jara zob se sije na dubinu 2-3 cm i u nešto vlažnije tlo negoli je to uobičajeno za ostale jare kulture. Budući da vremenski uvjeti još uvijek nisu povoljni za obavljanje sjetve (prevelika vlažnost tla), osobno mislim da sjetvu možete obaviti do kraja ožujka, bez veće bojazni od pada kvalitete i visine uroda. S porastom zobi, a samim tim i njenim razvojem povećava se njena potreba za temperaturom. Naravno, uz uvjet kako je teško (ili gotovo nemoguće), predvidjeti vremenske prilike do kraja vegetacije. Budući da jaru zob sijete zbog plodoreda (koja u pravilnom plodoredu i dolazi na kraju plodorednog ciklusa), svakako treba povesti računa o reziduama herbicida u tlu iz prethodne godine, budući da je jara zob na njih vrlo osjetljiva, štoviše koristi se kao indikator preostalih herbicida u tlu. Predlažem da sjetvu obavite u smjesi s nekom leguminoznom biljkom, a za združenu sjetvu su tri osnovna razloga, i to: a) kvalitetna stočna krma, b) ravnomjernije iscrpljivanje hraniva iz tla (jara zob jako iscrpljuje tlo) i c) reduciranje zakorovljenosti. Ako se odlučite za sjetvu u kombinaciji s jarom leguminozom (npr. stočni grašak), potrebno je računati na manju normu sjetve negoli je to uobičajeno u sjetvi pojedinačnih kultura. 

16.01.2012._Koji su glavni razlozi i simptomi zbijanja tla?

Glavni razlozi zbijanja tla dijele se na dva osnovna, a to su: prirodno zbijanje tla i inducirano zbijanje tla (primjenom agrotehničkih oruđa). Zbijeno tlo ima puno simptoma, a znakovi zbijenosti mogu uključivati:

  • vidljive tragove kotača u usjevu;

  • deformirano korijenje (najčešće raste i razvija se horizontalno umjesto vertikalno);

  • zadržavanje vode na površini tla ili izrazita vodena erozija;

  • povećana potrošnja energenata pri obradi tla (potrebno više snage);

  • usporen rast biljaka (zbog vode i/ili hraniva);

  • smanjenje prinosa.

16.01.2012._Koje se sve radne operacije smatraju osnovnom obradom tla?

U osnovnu obradu tla ubrajaju se slijedeći radni zahvati: oranje, rigolanje, dubinsko rahljenje, posebni načini osnovne obrade i primjena eksploziva.