HomeAgrotehnikaZaštitaEkološkaIntegriranaNovostiIskustvaUdruga NSS

Nevladina, nepolitična i neprofitna udruga

Neformalna savjetodavna služba

Vukovarska 124

HR-31000 Osijek

 

On line upiti

 

Vaša geolokacija

 

 

e-mail: nss@nss.com.hr

http://nss.com.hr


samo nss.com.hr

 

Gnojidba

Odgovori na sve postavljene upite (16.06.2014.)

Zbirka svih autorskih tekstova "Gnojiva i gnojidba" (19.06.2014.)

 

 

Literatura:

Knjiga Ishrana bilja (Vukadinović & Vukadinović, 2011., III izdanje)

Zablude i mitovi o gnojidbi

Zašto je potrebno gnojiti?

Konvencionalna nasuprot folijarne gnojidbe

Osnovno o gnojivima i gnojidbi

Gnojidbene preporuke

Kondicioniranje (popravke) tla

Zelena gnojidba (II)

Rječnik stručnih izraza

Plodnost (produktivnost) tla

Značaj analize tla

Ključ za determinaciju simptoma deficita elemenata

Vizualni simptomi nedostatka neophodnih elemanta

 

Gnojidbeni kalkulatori:

Gnojidba usjeva - ALR kalkulator

Nmin - pšenica i ječam

Nmin - jari usjevi

Nitratna direktiva

Potencijal N-mineralizacije

NPK formulacije

Kalcizacija i sulfatizacija

Gnojidba vinograda

Optimizacija gnojidbe

N-potreba usjeva

Upiti i odgovori:

Organska gnojiva - stajnjak i gnojovka (V. Vukadinović)

Uzgoj češnjaka (V. Vukadinović)

Uzorkovanje tla za agrokemijske analize (Vladimir Vukadinović)

Što je integrirana ishrana bilja? (V. Vukadinović)

Kada prihraniti ozimu pšenicu? (V. Vukadinović)

Gnojidba šećerne repe (V. Vukadinović)

Bor u ishrani šećerne repe (B. Bertić

Činjenice o N-prihrani ureom  (V. Vukadinović)

Mangan u ishrani šećerne repe (B. Bertić)

Primjena cinka u ishrani kukuruza (B. Bertić)

Zelena gnojidba (sideracija) i pokrovni usjevi (I) (V. Vukadinović)

 

Linkovi:

Ministarstvo poljoprivrede

Arkod - Preglednik

Geoportal DGU (katastar)

Ishrana bilja (Vladimir Vukadinović)

Pedologija (Vesna Vukadinović)

Zavod za kemiju, biologiju i fiziku tla

Hrvatsko društvo za proučavanje obrade tla

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo

Agroklub - poljoprivredni portala

Cjenik analiza Zavoda za kemiju, biologiju i fiziku tla Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku

 

Kviz:

Kviz "Gnojiva i gnojidba" (20 pitanja , višestruki izbor, Vladimir Vukadinović)

Kviz "Ishrana bilja I" (16 pitanja, višestruki izbor, Vladimir Vukadinović)

Kviz "Ishrana bilja II" (20 pitanja, višestruki izbor, Irena Jug)

Kviz "Ishrana bilja III (20 pitanja, višestruki izbor, Vladimir Vukadinović)

Gnojidba

 

Gnojidba osigurava poljoprivrednim usjevima ishranu biogenim elementima, kojih u tlu nema dovoljno za postizanje visokih i stabilnih priroda. Stoga je gnojidba najvažnija agrotehnička mjera koja povećava produktivnost tla (najmanje za 50% u odnosu na negnojena tla) i uloženog rada u poljoprivrednoj proizvodnji.

U sastav biljaka ulazi čitav niz elemenata koje biljke usvajaju iz tla ili atmosfere. Neki od neophodnih elemenata, posebice dušik, fosfor i kalij, potrebni su u velikim količinama i obvezno se dodaju u tlo gnojidbom. Mnogi elementi vraćaju se prirodnim putem u tlo, međutim, znatan dio se odnosi žetvom, jedan dio se ispire ili prelazi u nepristupačne oblike za biljke. Ako se tako izgubljeni dio hraniva ne nadoknađuje, tlo siromaši i prirod opada. Iz ukupnih rezervi hraniva u tlu jedan dio se neprekidno mijenja u kemijske oblike povoljne za ishranu bilja, ali se taj proces odvija uglavnom sporije od gubitaka pa se gnojidbom osiguravaju visoki i stabilni prirodi uz očuvanje efektivne plodnosti tla.

Poznavanje raspoložive količine hraniva u tlu i potrebe biljaka za elementima ishrane omogućuje dobru procjenu doze gnojiva uz prihvatljiv rizik od ekološkog "opterećenja" okoliša. Naime, tlo sadrži vrlo veliku količinu, biljkama uglavnom nepristupačnih, hraniva, a raspoloživa su samo ona hraniva koja se nalaze ili mogu prijeći u kemijski oblik koji biljke mogu usvojiti i pri tome se moraju  nalaziti u zoni korijenovog sustava.

Određivanje doze gnojiva, njegove vrste i kemijskog oblika hraniva, vremena primjene i načina gnojidbe mora se temeljiti na znanstveno-stručnim spoznajama o raspoloživosti i odnosima hraniva u tlu, fiziološkim potrebama biljke, ekonomičnosti proizvodnje te intenzitetu i smjeru utjecaja pojedinog agroekološkog čimbenika.

Temeljna načela, prema suvremenom konceptu gnojidbe, mogu se vrlo jednostavno i razumljivo sažeti u rečenicu: "Primjena potrebnog hraniva i njegove adekvatne doze, u pravo vrijeme, na pravo mjesto i uz pravu cijenu".

Ekonomski gledano, gnojidbu treba povećavati sve dok je rast priroda rentabilan pa racionalna proizvodnja hrane podrazumijeva količinu gnojiva koja odgovara potrebama biljke, stanju usjeva, plodnosti tla i istovremeno vodi računa o klimatskim uvjetima i mogućem prirodu. Pri tome kemijske analize tla pomažu u procjeni količine hraniva koje biljka može usvojiti iz tla, a analize biljne tvari koliko hraniva biljke moraju usvojiti da bi postigle određeni prirod. Stoga, zadatak utvrđivanja potrebe u gnojidbi nije jednostavan, jer potrebna količina hraniva koja se u tlo unosi gnojidbom i njihov omjer mijenjaju se ovisno o biljnoj vrsti, kultivaru ili hibridu, stadiju razvitka biljke, dinamici hraniva u tlu i velikom broju drugih biotičkih i abiotičkih čimbenika.

Pored konvencionalnih i visokoproduktivnih sustava uzgoja biljaka koji se mogu označiti i kao High Input Systems sve češće se susreću tzv. alternativni sustavi  koji polaze od koncepta prirodne ili biološke produkcije  bez korištenja (ili u znatno smanjenom obimu) kemijskih sintetičkih tvari s ciljem proizvodnje "zdrave" hrane, a svrstavaju se u Low Input Systems.

Ekološka (organska) poljoprivreda isključuje upotrebu sintetskih gnojiva, pesticida, regulatora rasta i aditiva stočnoj hrani uz maksimalno korištenje rotacije usjeva, primjene različitih biljnih i životinjskih ostataka kao gnojiva, sjetve leguminoza, zelene gnojidbe, mehaničke kultivacije, mljevenih stijena koje sadrže neophodne elemente ishrane i primjenom različitih bioloških tehnika zaštite usjeva. Integrirana (integralna ili obnovljiva) biljna proizvodnja hrane podrazumijeva poseban filozofsko-ekološki aspekt ("Moramo sačuvati resurse koji nas održavaju ... "), ekonomski ("Što nije isplativo, nije ni održivo") i sociološki aspekt ("Kakvoća života poljoprivrednika/farmera, njegova obitelj i zajednica su važni... "). Prema definiciji Ministarstva poljoprivrede,  ribarstva i ruralnog razvoja RH integrirana proizvodnja ratarskih kultura sustav je uzgoja koji podrazumijeva primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika, pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivijim mjerama te se integrirana biljna proizvodnja najlakše da opisati izrazom "dobra poljoprivredna praksa". Ekološka proizvodnja ima strože kriterije u odnosu na integriranu i zabranjuje korištenje sintetskih gnojiva i preparata te se temelji na uspostavljanju sklada između čovjeka i prirode, koj je uporabom "prljavih tehnologija" ozbiljno narušen.

Pitanja i odgovori

Datum

Upit

Pitanje je postavio

Odgovor (klikni na link)

23.06.2014.

Kako i u kojoj količini primjeniti kristalon za povrće na alkalnom tlu?

Ivka Nikolic

ivka.n@net.hr

Kristaloni su zajedničko ime vrste gnojiva koja su u potpunosti topljiva u vodi i ne sadrže balast (punilo), a širi odgovor potražite ispod tablice upita (V. Vukadinović).

16.06.2014.

Često puta u praksi prodavači nude različita gnojiva za prihranu i savjetuju da se mogu koristiti na različite načine. Da li se kristalon formulacije NPK 18-18-18 + pojedini mikroelementi može primjeniti u folijarnoj ishrani na pšenici ili sada na kukuruzu? Možete li preporučiti što koristiti za folijarnu prihranu kukuruza ukoliko proizvođač želi povećati prinos?

Siniša Crnčan
crncan@gmail.com

Odgovor na Vaše pitanje je veoma kopleksan, a nalazi se odmah ispod tablice upita (V. Vukadinović)

10.06.2014.

Zanima me sjetva uljane repice kao siderata nakon žetve pšenice. Koliko treba primijeniti dušika da ne dođe do N-depresije?

Branimir Drobnjak

branimir.vk@gmail.com

Odgovor na pitanje o sprječavanju N-depresije je odmah ispod tablice upita (V. Vukadinović)

10.06.2014.

Zašto kukuruz u razvoju zaostaje na jednoj od dvije parcele, a primjenjena je jednaka agrotehnika i obje sadrže dovoljno hraniva prema kemijskoj analizi?

Dragan Ivković

dragan.ivkovic@vu.t-com.hr

Prema rezultatima kemijske analize, ali i priloženim fotografijama, radi se o nedostatku Zn. Detalje pogledajte ispod tablice upita (V. Vukadinović)

03.05.2014.

Da li je moguće napraviti otopinu za hidroponski uzgoj određene koncen-tracije hraniva?

Omega Brdarević
omega@email.t-com.hr

Odgovor je da, ako možete nabaviti gnojiva bez balasta (koja nemaju talog nakon otapanja) i/ili potrebne soli. Također, morate voditi računa da pH otopine bude slabo kiseo. Za širi odgovor pogledajte knjigu "Ishrana bilja", str. 294. Sastav Pennigsfeldove hranjive otopine, koja je veoma slična Vašim potrebama, prikazan je u tab. 10.13., str. 295. (Vladimir Vukadinović).

03.03.2014.

Kako izračunati prinos po biljci (npr. rajčice)?

Koliko kilogram sjemenskog krumpira daje okvirno prinos?

Kako izračunati potrebnu količinu gnojiva po metru kvadratnom?

Nikolina Topalović

topalovicn@net.hr

Kratak odgovor na Vaš upit  pogledajte ispod tablice (V.Vukadinović)

03.02.2014.

Kako pripremiti suhi golublji gnoj za prihranu rajčice, krastavaca, paprike i ostalih povrtnih kultura? Kako  i koliko dozirati po biljci i kada ga upotrijebiti?

Ante Čemeljić

cemeljic.ante@gmail.com

Kratak odgovor na upit kako i koliko primjeniti golubijeg gnoja za uzgoj povrća pogledajte ispod tablice upita (V.Vukadinović)

21.08.2013.

Analizom tla utvrđeno je da moje tlo sadrži  humus = 2,4; pH (KCl) = 5,1; AL-P2O5 = 9 mg/100g; AL-K2O = 10 mg/10g.  Zanima me do koje razine u mg/100g bi gnojidbom trebalo podignuti količinu pristupačnog fosfora i kalija za prinos kukuruza od oko 10 t/ha?

Tomislav Divić
tomislav_divic@hotmail.com

Kratak odgovor na Vaše pitanje nalazi se u tekstu ispod tablice upita (V. Vukadinović)

04.06.2013.

Sredinom 4. mjeseca smo posadili proljetni češnjak u okolici Vrbovca. Nekih tri tjedna prije sadnje pognojili smo tlo s NPK 15:15:15.

Već je podosta narastao, izvadili smo dvije lukovice, promjera su cca kao pikula.

Zanima me da li bi bilo korisno da ga prihranimo KAN-om i ako da kada? Da li bi mu eventualna prihrana u ovoj fazi bila štetna ili bi mu općenito daljnja prihrana bila štetna?

Rene Veronek
rene.veronek@gmail.com

Odgovor na Vaše pitanje nalazi se u tekstu "Uzgoj češnjaka".  Dakle, češnjak možete prihraniti dušikom do 3 puta ako slabo napreduje, ali pazite da ne pretjerate (najviše do ~170 kg N/ha računajući i N primjenjen prije sadnje) jer niste naveli kolika je doza kompleksnog gnojiva (količina/površina), niti rezultate kemijske analize tla. (V. Vukadinović)

22.04.2013.

Koliko treba otopiti kg uree obzirom na koncentraciju dušika i količinu vode?

Predrag Nikolić
predragn25@gmail.com

Premda je na slično pitanje već dat širi odgovor (Činjenice o N-prihrani ureom), ima još uvijek nedoumica pa je ispod tablice upite dat decidiran odgovor koliko otopiti uree da se dobija potrebna koncentracija dušika u različitim količinama vode (V. Vukadinović)

03.04.2013.

Da li je prva prihrana pšenice i ječma imala "efekta" pošto znamo da je većina proizvođača prihranilo pšenicu u ožujku, s obzirom da je pala velika količina kiše i uzrokovala ispiranje dušika. Možemo li reći da smo u prvoj prihrani "bacili novac"?

Siniša Crnčan
crncan@gmail.com

Prerano je zaključiti koliki je učinak imala prva prihrana ozimih žita.  Mišljenje o tome pogledajte ispod tablice upita (V.Vukadinović).

22.03.2013.

Je li moguće  zamjeniti  u potpunosti ureu KAN-om na kiselim zemljištima,  tj.  kroz  čitavu vegetaciju  kukuruza? 

Dejan Lukić
dejan.lukic@mlijekoprodukt.com

Ureu možete u potpunosti zamjeniti KAN-om na bilo kojim tlima. Širi odgovor je ispod tablice upita (V. Vukadinović).

15.03.2013.

Prema kalkulatoru  treba primjeniti 15 t/ha karbokalka. Mogu li to primjeniti odjednom ili u dvije ili tri godine? Rezultati analize tla: pH-HOH = 4.53, pH-KCl = 3.85, humus = 2.4, Hy=7.20.

Anđelin Dolančić
andelindolancic@gmail.com

Primjenite izračunatu količinu karbokalka odjednom (kalkulator upozorava na najveću dopuštenu dozu), ali analizu tla ponovite nakon 4-5 godina jer je Vaše tlo ekstremno kiselo te možda to nije dovoljno. Također, nakon kalcizacije može doći do deficita mikroelemenata. Kalcizaciju provedite kad je tlo suho (najbolje ljeti po strništu) radi dobrog mješanja tla i karbokalka (V. Vukadinović).

14.03.2013.

Kolika je maksimalna doza kalcizacije koju je moguće primjeniti jer pH mi je 3.85?

Anđelin Dolančić
andelindolancic@gmail.com

pH vrijednost (aktualna - određena u vodi i/ili izmjenjiva - određena u KCl) nije dovoljna za pouzdano utvrđivanje kalcizacije. Širi Kolika je maksimalna doza kalcizacije? (V. Vukadinović).

21.01.2013.

Je li moguće uzgajati aronije u Lici (Gacka dolina), kamo treba poslati tlo na analizu i gdje se mogu kupiti kvalitetne sadnice?

 

Ljiljana Rogić

rogic1@hotmail.com

Aroniju, Photinia (Aronia) malanocarpa, je moguće uspješno uzgajati u Lici jer su njeni zahtjevi za tlom, njegom i klimatski uvjetima skromni.

Za analizu tla s gnojidbenom preporukom za zasnivanje nasada aronije kontaktirajte državni Zavod za tlo i očuvanje zemljišta, Osijek, Vinkovačka cesta 63c (dr. sc. M. Šeput, miranda.seput@hcphs.hr; ++38531275189).

Najčešće se uzgajaju sorte Nero i Viking, a adresu dobavljača sadnica potražite na internetu (V. Vukadinović).

18.12.2012.

Analiza tla pokazuje da mi je tlo alkalno na kojem bih uzgajao povrće. Je li pametno ufrezati piljevinu radi zakiseljavanja ili pokušat sa nečim drugim?

Dejan Hrastinski

dejan.hrastinski@gmail.co

Na vrlo slično pitanje dat je već odgovor ispod tablice upita. Preporučujem da to ne činite jer šteta može biti doguročna uz polovičan efekt (V. Vukadinović)

03.12.2012.

U Sinjskom polju imamo problem s visokim pH tla. Može li se pH tla sniziti upotrebom sumpora, aluminijevog sulfata, gipsa ili kiselog treseta?

Tončo Marić

toncomaric@gmail.com

pH karbonatnih tala može se sniziti, ali je to vrlo "kabasta" agrotehnička mjera koja se, ekonomski gledano, sigurno ne isplati. Širi odgovor na upit pogledajte ispod tablice upita (Vl. Vukadinović).

22.11.2012.

Ove jeseni na području Jastrebarskog palo je više od 300  mm/m2 kiše, uz to da je studeni pretežno oblačan i kišovit.

Primjetio sam da su ječmovi u zadnjih desetak dana počeli gubiti boju i gotovo su bjeložuti. Gotovo svi su sijani prije 15. listopada jer se nakon toga nije više moglo od vlage kvalitetno raditi. Na biljkama se ne primjećuju lisne uši.

Molim Vas da mi odgovorite da li je ovakav izgled ječma posljedica neprimjerenog vodozračnog režima i da li postoji šansa da se oporavi te što bih sada mogao učiniti da mu pomognem? Ulazak traktorom u parcele trenutno je gotovo nemoguć.

Ivan Bešlić

ivan5beslic@gmail.com

Premalo je informacija da bi odgovor bio decidiran pa iznosim više mogućih razloga klorotičnog izgleda Vaših ječmova. Odgovor (Žučenje ječmova) pogledajte ispod tablice upita (Vladimir Vukadinović).

15.11.2012.

Ove jeseni su mnogi ratari zaorali kompletnu količinu uree uz P i K gnojiva za proljetne kulture što do sad nije bilo "pravilo". Molim Vaše mišljenje i savjet po tom pitanju.

Boško Gvero

gvero.bosko@gmail.com

Na tlima lakog mehaničkog sastava (pjeskovita) i plitkog soluma ne treba u jesen dati više od 1/4 ukupne potrebe N, na srednjem teškim 1/3, a na teškim, glinovitim tlima 1/2 do 2/3. Naime, kod primjene ukupne potrebe usjeva za dušikom u jesen realna je opasnost da će se tijekom zime izgubiti dio N, to veći što je tlo lašeg mehaničkog satava i što je više vodenog taloga. Stoga, uvijek treba ostaviti mogućnost proljetne primjene N (predsjetveno, startno i/ili u prihrani) (Vladimir Vukadinović)

29.10.2012.

Čitao sam na forumima kako se može uspješno sniziti visok pH tla zaoravanjem komine (dropa) od grožđa (navodno ima oko 10% vinskog octa) te su ujedno povećali sadržaj organske tvari. Dali ste upoznati s tim, i dali se to smije primjeniti?

Vjekoslav Zelić

vjekozelic@gmail.com

pH tla se može sniziti, ali takav zahvat, osim što je za veće površine izuzetno skup i agrotehnički zahtijevan, stvara niz drugih problema. Širi odgovor je ispod tablice upita (V. Vukadinović)

29.10.2012.

Kada je najbolje izvršiti folijarnu prihranu, jutrom za vrijeme rose ili kad je list suh?

Vjekoslav Zelić

vjekozelic@gmail.com

Folijarnu prihranu treba izvoditi za hladnijeg i/ili oblačnog dijela dana pri čemu je bolje kad je list suh jer tada ima veću snagu upijanja vode, a bolje je i prianjanje sredstva. Naime, brzo isparavanje vode povećava koncentraciju aktivne tvari uz porast osmotske vrijednosti kapljica što rezultira ožegotinama lišća i zastojem u rastu biljaka zbog izazvanog stresa. Širi odgovor pogledajte ispod tablice upita (V. Vukadinović).

22.09.2012.

Da li je bolje ostavit stajnjak na hrpi i čekati da "odradi" te nakon koliko vremena ga razvesti po parceli  ili se može ostvariti isti (bolji) učinak raspodjelom svježeg stajnjaka i odmah njegovim zaoravanjem?

Josip Mušić

josip.music@gmail.com

 

Stajnjak treba fermentirati jer se u tom procesu razlaže stelja, sužava C/N omjer, povećava broj korisnih mikroorganizama, smanjuje volumen i olakšava zaoravanje, a uz pravilno čuvanje i primjenu smanjuju gubitci i ublažava efekt tzv. dušične depresije. Izveženi stajnjak na parcelu treba odmah raspodijeliti i zaorati i to u najkraćem mogućem vremenu. Vidi autorski tekst Organska gnojiva (V. Vukadinović)

19.09.2012.

Mora li se kalcizacija obaviti najmanje 3 mjeseca prije jesenske sadnje češnjaka?

Mikuš Branko

bm.mikus@live.com

Korištenjem karbokalka za kalcizaciju to vrijeme može biti i mnogo kraće. Dakle, nemojte "preskočiti" kalcizaciju. Savjet je ispod tablice upita (Vladimir Vukadinović).

16.09.2012.

Želim se početi baviti uzgojem češnjaka pa vas molim da mi pomognete

Dino Bikić dinobikic2010@hotmail.com

Premda u Programskom savjetu NSS nemamo povrćara, ima u posljednje vrijeme dosta upita o uzgoju češnjaka. Soga je pripremljen kraći tekst o uzgoju češnjaka (V. Vukadinović)

30.07.2012.

Kako uzeti uzorak tla za fizikalno-kemijsku analizu?

NSS

Uzimanje uzoraka tla za fizikalno-kemijsku analizu (autorski tekst Vladimira Vukadinovića)

21.05.2012.

Imam nasad naranči  pored Opuzena. Stare su oko 30 godina i u zadnje vrijeme primjećujem da im listovi žute. Čime prihranjivati? Mislim da nije bolest nego nedostatak hranjiva, ako se ne varam.

Smiljan Kundert smiljan.kundert@mzos.hr

Na Vaše pitanje teško je precizno odgovoriti jer niste priložili analizu tla, i/ili rezultate folijarne analize. Šire objašnjenje pogledajte ispod tablice upita (Vladimir Vukadinović).

10.05.2012.

Što je sideracija, a što su pokrovni usjevi?

NSS

Zelena gnojidba (sideracija) i pokrovni usjevi (autorski tekst V. Vukadinović)

07.05.2012.

Zanima me opravdanost ulaganja u folijarnu gnojidbu pšenice u fazi klasanja kao treće prihrane i da li se folijarno gnojivo može miješati sa Prosarom, te opravdanost upotrebe folijarnog gnojiva kao druge prihrane kukuruza?

Branko Kopić (Agro Ravlić)bkbkopic@gmail.com

 

Na vaša pitanja odgovor je ispod tablice upita (Vladimir Vukadinović)

14.04.2012.

Kako najbolje ishraniti češnjak gnojidbom tla i folijarno?

Vjekoslav Zelić

stipezelic123@gmail.com

Odgovor na pitanje o gnojidbi češnjaka na temelju analize tla pogledajte ispod tablice upita (Vladimir Vukadinović)

13.04.2012.

Što treba znati o primjeni cinka u ishrani kukuruza?

NSS

Primjena cinka u ishrani kukuruza (autorski tekst B. Bertić)

04.04.2012.

Kada i kako primjeniti mangan za šećernu repu?

NSS

Širi odgovor pogledajte u autorskom tekstu B. Bertić

03.04.2012.

Kako primjeniti ureu za prihranu pšenice i drugih kultura?

NSS

Odgovor na pitanje o miješanju herbicida i otopine uree pogledajte na podstranici  zaštite bilja. Neke važne činjenice o folijarnoj i konvencionalnoj primjeni uree prikazujemo tablično.

01.04.2012.

Postoji li inokulant za tretiranje kukuruznog sjemena te kako se primjenjuje, koje su prednosti i koja je cijena istog?

Goran Matrinjas g.martinjas@gmail.com

U RH ne postoji komercijalni proizvod za inokulaciju sjemena kukuruza. Širi odgovor je ispod tablice upita (Vladimir Vukadinović)

30.03.2012.

Koliki se prosječni urod kukuruza može očekivati uz upotrebu oko 120 kg N, 70 kg P i 80-90 kg K na tlu čiji je pH između 5 i 6 u SZ Hrvatskoj?

Ivan Bešlić ivan5beslc@gmail.com

Budući da nisu raspoloživi svi potrebni podaci, može se približno procjeniti urod kukuruza na ~8 t/ha suhog zrna. Obrazloženje procjene je ispod tablice upita (Vladimir Vukadinović)

26.03.2012.

Kada i kako primjeniti bor za šećernu repu?

NSS

Širi odgovor pogledajte u autorskom tekstu B. Bertić

19.03.2012.

Što izaziva ljubičastu boju kukuruza u ranom porastu?

NSS

Radi se o nedostatku fosfora u uvjetima hladnog proljeća, suviška vode ili zbijenom tlu u kiselim tlima. Šire obrazloženje je ispod tablice upita i u knjizi Ishrana bilja (2011.) autora Vladimira i Vesne Vukadinović.

06.02.2012.

Sijao sam sortu Srpanjku 20.10.2011., nakon zelene gnojidbe (zaorana rauola). Prva prihrana pšenice je obavljena je s 200 kg KAN/ha 23.1.2012., a nakon prihrane pala je lagana kiša.

1. Pošto je nedugo nakon prve prihrane počelo razdoblje niskih temperatura, a pšenica nije imala snježni pokrivač, da li će prva prihrana uopće biti iskorištena?

2. Da li da drugu prihranu obavim po Vašim preporukama u početku vlatanja ili u neko drugo vrijeme?

Matija Pavelić

matija-p@hotmail.com

Uranili ste s prvom prihranom, a ona možda i nije bila potrebna jer je sideracija (rauola) vjerovatno osigurala izdašnu količinu dušika obzirom na povoljne uvjete mineralizacije. Drugu prihranu obavite početkom vlatanja, ali samo ako bude potrebna. Šire obrazloženje je ispod tablice upita (Vladimir Vukadinović).

25.01.2012.

Može li gnojidba šećerne repe dati visok prinos korijena dobre tehnološke kakvoće?

NSS

Može, ali uz korištenje analize tla te poštivajući agrotehničke norme uzgoja šećerne repe (gnojidbe, zaštite, obrade, pripreme  za sjetvu, izbor sorte i dr., Vladimir Vukadinović)

08.01.2012.

Može li se za prvu N-prihranu ozime pšenice (i drugih ozimih žita) koristiti urea?

NSS

 Nipošto! (Vladimir Vukadinović)

08.01.2012.

Kad treba obaviti prvu prihranu ozime pšenice?

NSS

U sustavu integrirane biljne proizvodnje ne prije 01.03., a u konvencionalnoj proizvodnji ne prije proljetog kretanja vegetacije (autorski tekst : Vladimir Vukadinović)

06.01.2012.

Kada prihraniti ozimu pšenicu?

NSS

Kratak odgovor je ispod tablice upita, a širi možete vidjeti ovdje: N-prihrana ozimih žita.pdf (autorski tekst: Vladimir Vukadinović)

19.12.2011.

Što je to integrirana ishrana bilja?

NSS

Integrirana ishrana bilja i gnojidba (autorski tekst: Vl. Vukadinović; razlikuje se u važnim detaljima od teksta uključenog u Tehnološke upute za integriranu proizvodnju ratarskih kultura za 2012.)

23.06.2014. Kristaloni i njihova primjena

Kristaloni su posebna vrsta mineralnih gnojiva koja su u potpunosti topljiva u vodi (ne sadrže balast, odnosno punilo ili u vodi netopljive hranjive elemente). Kristalone proizvode različiti proizvođači.

Najčešće se koriste u hortikulturi uz fertigaciju ili kao folijarna gnojiva, a sadrže često mikroelemente i hormone rasta. Također, mogu se primijeniti i za gnojidbu usjeva, voća, povrća i cvijeća na otvorenom, ili u kontroliranim uvjetima, uz navodnjavanje kap po kap, orošavanje, prskanje, ili uz neki drugi sustav.

Primjena kristalona najčešće je ograničena na visoko profitabilnu proizvodnju (voće, povrće, cvijeće, vinova loza i dr.) i zahtijeva posebnu tehnologiju (sustave za fertigaciju ili folijarnu primjenu), a mogu se primjenjivati i u kombinaciji s većinom zaštitnih sredstava (kemigacija). Ubrajaju se u brzodjelujuća gnojiva, tzv. HFRF (Hydrosoluble Fast Release Fertilizers), a formulacija kristalona naglašava se vrlo često bojama radi boljeg raspoznavanja (tablica ispod).

Nizozemski stadard označavanja kristalona bojama

Kristalon

N-ukupni

NO3-N

NH4-N

Urea-N

P2O5

K2O

MgO

S

EC 1g/l

Primjena

koncentracija (% težine)

Žuti

13

4,4

8,6

-

40

13

-

-

10

Startna primjena. Namjena za dobro ukorijenjivanje i poticanje cvatnje

PlaviA

17

8,0

9,0

-

6

18

2

8

1,6

Vegetativni razvoj. Standardna formulacija za poticaje razvoja lista

Plavi labelB

19

11,9

7,1

-

6

20

3

3

1,4

LilaA

19

3,4

15,6

-

6

6

1

16

1,7

Vegetativni razvoj. Formulacija za lisnato povrće i rasad u kontejnerima (lončanice)

Lila labelB

20

6,8

13,2

-

8

8

2

10

1,6

Azurni

20

7,9

12,1

-

5

10

2

10

1,5

Vegetativni razvoj. Formulacija prilagođena ornamentalnim biljkama sporog rasta na kiselim tlima (npr. azaleje)

Azurni specijal

16

9,1

6,9

-

11

16

4

5

1,4

BijeliA

13

7,0

6,0

-

5

26

3

9

1,5

Reproduktivna faza. Formulacija prilagođena za stimulaciju cvjetanja i plodonošenja (pogodna za sve usjeve)

BijeliB

15

11,3

3,7

-

5

30

3

2

1,3

Crveni

12

10,1

1,9

-

12

36

1

1

1,2

Reproduktivna faza prilagođena za voće

NarančastiC

6

4,5

1,5

-

12

36

3

8

1,3

Usjevi, lukovičasto cvijeće i tla s jakom fiksacijom kalija. Također, u kombinaciji s kalcijevim nitratom

SkarletF

7,5

7,5

-

-

12

36

4,5

4

1,2

Specijalno prilagođena formulacija za hidroponski uzgoj (omjer N:K prilagođen je kombinaciji s kalcijevim nitratom)

SmeđiC

3

3,0

-

-

11

38

4

11

1,3

Specijalno prilagođena formulacija za hidroponski uzgoj (omjer N:K prilagođen je kombinaciji s kalcijevim nitratom)

Zeleni label

18

9,8

8,2

-

18

18

-

-

1,2

Opća namjena s naglašenim mikroelementima (pogodna formulacija za sve usjeve)

Specijal

18

4,9

3,3

9,8D

18

18

3

2

0,9

Namjenjen folijarnoj primjeni (sadrži ureu)

Vega

17

9,0

8,0

-

6E

25

-

6

1,3

Vegetativni razvoj. Sadrži 50% fosfora u kompleksnom obliku

Gena

12

9,5

2,5

-

12E

36

-

2

1,2

Generativna faza. Sadrži 50% fosfora u kompleksnom obliku

A za alkalna tla; B za neutralna i kisela tla; C (sadrže Fe-DTPA);  D sadrži ureu (pogodno za folijarnu primjenu); E sadrži 50 % of P2O5 u kompleksnom obliku; F sadrži 50 % Fe-DTPA i 50 % Fe-EDTA.

Folijarna primjena kristalona u dozi 2-5 kg ha-1 (kg/ha) u 200-300 dm-3 ha-1 za sve usjeve, odnosno u 1000 dm-3 ha-1 za povrće.

U sustavima za fertigaciju (uključujući i kemigaciju) otopina za primjenu u zaštićenim prostorima (staklenici, plastenici) treba imati koncentraciju 0,05 – 0,2 % (0,5 – 2,0 kg u 1000 litara vode), a za poljske uvjete 0,1 - 0,2 % (1,0 - 2, 0 kg u 1000 litara vode)

Popis mineralnih gnojiva, uključujući i kristalone koji su upisani u upisnik gnojiva (prema trgovačkom imenu i proizvođaču gnojiva)

http://hidra.srce.hr/arhiva/263/106778/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_08_106_2382.html

 

16.06.2014. Primjena kristalona u prihrani usjeva

Na tržištu je sve više različitih gnojiva i prodavači vrlo često neodgovorno obećavaju znatno povećanje prinosa i/ili kakvoće prinosa. Takva tvrdnja može biti i točna, ali samo pod određenim uvjetima. Naime, kod problema u biljnoj proizvodnji, ako nema simptoma bolesti ili prisustva štetnika, najčešće se poseže za prihranom što može vrlo često izazvati štetu jer biljke troše energiju na usvajanje hraniva kojeg već imaju dovoljno, a faktor ograničenja visine prinosa/kakvoće može biti npr. nedostatak ili suvišak vode,  visoka temperatura lista i/ili korijena koja sprječava usvajanje vode i hraniva, nedostatak kisika u tlu (suvišak vode, zbijeno tlo), nedostatak mikroelemenata i dr.  Citirat ću rečenicu iz knjige „Filozofija gojidbe“ (poglavlje „Zablude i mitovi o gnojidbi“) koja se dobro uklapa u ovakav scenarij: „Stoga ne treba uzimati 'zdravo za gotovo' opće smjernice, pravila i savjete koji su vrlo česti u biljnoj proizvodnji, a nisu utemeljeni na poznavanju lokalnih biljnih, agrotehničkih, klimatskih i zemljišnih uvjeta.“

U prihrani se u pravilu koristi samo dušik, dok fosfor i kalij zbog svoje slabe pokretljivosti u tlu treba primjeti u osnovnoj gnojidbi tako da budu raspoređeni po cijeloj dubini korijena. Doza P i K mora biti primjerena potrebama biljaka i stanju njihove raspoloživosti (plodnosti tla), ali i koncepciji gospodarenja s tlom. Da pojednostavim, ako ne planirate podizanje plodnosti do granice dobre snabdjevenosti tla s P i K (npr. kod kratkog vremena zakupa, niske cijene proizvoda i sl.) primjenite P i K u dozi koja će biti dovoljna za realno očekivanu visinu prinosa. Kad je tlo siromašno fosforom i kalijem, ta dva hraniva mogu se vrlo efikasno jednim, pa i većim dijelom primijeniti u trake sa sjetvom (pazeći da se granule gnojiva ne polažu preblizu sjemena) jer se tako sužava omjer tla prema hranivima. Za primjenu u trake  pogodne su formucije s jednakim omjerom hraniva, npr. 15:15:15. U oba slučaja potrebna vam je kemijska analiza tla svakih 3-5 godina.

Zbog svega naprijed navedenog, prihrana tekućim gnojivima, uključujući i kristalone, najčešće je nepotrebna i neisplativa u biljnoj proizvodnji (pogledati više u knjizi „Ishrana bilja“; Kristaloni - str. 291. i „Filozofija gnojidbe“; Konvencionalna nasuprot folijarne gnojidbe – str. 93), ali je tako moguće rješiti probleme vezanu za ishranu u visokoprofitabilnoj proizvodnji (npr. sjemenska proizvodnja, voće i povrće). Naravno nedostatak hraniva mora biti potvrđen folijarnom analizom ili jasnim simptomima deficita pojedinih biogenih elemenata.

10.06.2014. Sprječavanje N-depresije

Unošenjem u tlo svježe organske tvari, širokog C/N omjera (npr. stajski gnoj, žetveni ostaci i sl.) koncentracija nitrata u tlu pada jer ih koriste heterotrofni mikroorganizmi, razarači organske tvari. Takva situacija naziva se dušični manjak (dušična depresija) koja može izazvati prolazni nedostatak dušika u ishrani bilja, jer brzo povećanje mikrobiološke populacije, zahtijeva velike količine N (tzv. biološka fiksacija dušika). Stoga je potrebno izbjegavati zaoravanje svježe organske tvari neposredno prije sjetve, ili pak pred sjetvu unijeti u tlo potrebnu količinu dušika za poticanje mineralizacije kako bi se C/N omjer doveo na potrebnu razinu. Za detalje proračuna pogledajte knjigu Ishrana bilja (Ishrana bilja III, 2011., str. 167.-171.).

Proračun potrebne količine N za sprječavanje N-depresije kod zaoravanja pšenične slame:

Npotreba = slama (t/ha) × 12,8, odnosno ako zaorete 5 t/ha pšenične slame potrebno je unijeti:

Npotreba = 5 × 12,8 = 64 kg N/ha, odnosno 64/46×100 = ~140 kg uree/ha

Ako sjetva repice nije odmah nakon žetve, smanjite količinu N za 1/6 po svakom tjednu od zaoravanja žetvenih ostataka do sjetve.

 

10.06.2014. Deficit Zn kod kukuruza

Prema rezultatima kemijske analize očito je da obje parcele sadrže visoku pristupačnu količinu fosfora i dovoljno humusa, ali i visoku pH vrijednost. Parcela B, na kojoj je porast kukuruza očigledno usporen, pH je zatno viši uz više karbonata. Na takvom tlu (uglavnom istočno od Osijeka, ali i rubovima parcele gdje su kopani kanali pa je u površinskom sloju puno karbonatnog materijala, najčešće lesa) vrlo često dolazi do deficijencije cinka (na Vašoj fotografiji su tipični simptomi Zn deficita). Kod slijedeće kemijske analize tla zahtijevajte provjeru raspoloživosti Zn u Vašem tlu.

Deficit Zn na kukuruzu

Deficit cinka na kukuruzu (original: Dragan Ivković 2014. god.)

Daljim porastom kukuruza (s povećanjem temperature i rastom korijena) simptomi će postupno nestati, ali gubitak u startu teško da će biti posve nadoknađen. Stoga Vam preporućujem da odmah obavite jedno folijarno prskanje cinkom, npr. cinkovim sulfatom (ZnSO4·H2O; što je najeftinije), a detalje o prepratima i primjeni cinka u ishrani kukuruza provjerite u članku prof. Bertić „Primjena cinka u ishrani kukuruza“.

 

03.03.2014. Kako izračunati prinos po biljci...

Prinos po biljci izračunajte tako da prvo utvrdite koliko je biljaka, npr. rajčice, zasađeno po ha (10.000 m2) ili na određenu površinu, npr. plastenika. Ako je razmak sadnje 70 cm, a razmak u redu 50 cm, tada je broj biljaka po hektru:
10.000/(0,70*0,50) = 28.571 biljaka/ha.
Prinos rajčice na otvorenom može biti i 100 t/ha, a u plasteniku ili stakleniku i nekoliko puta veći. Dakle, ako ste ostvarili prinos rajčice od, npr. 60 t/ha (60.000 kg/ha), tada je prinos po jednoj biljci:
60.000/28.571 = 2,1 kg.

Očekivani prinos krumpira u našim agroekološkim uvjetima, naravno ovisno o razini agrotehnike i genetskom potencijalu rodnosti izabrane sorte, najčešće je 20 - 50 t/ha. Potrebna količina sjemena znatno varira ovisno o gustoći sadnje i veličini (težini) gomolja, odnosno potrebno Vam je između 1.500 i 3.000 kg/ha sjemena.

Gnojidbena preporuka, temeljem analize tla, najčešće se izražava u kg/ha aktivne tvari gnojiva (N, P2O5 i K2O). Aktivnu tvar morate preračunati u količinu gnojiva kojim raspolažete po formuli:
Gnojivo kg/ha = (a x 100) / b
(a = potrebna količina gnojiva, b = koncentracija aktivne tvari u gnojivu %; detalje pogledajte na: http://nss.com.hr/documents/gnojidba/Gnojidbene%20preporuke.pdf).

Budući da 1 ha ima površinu od 10.000 m2, lako je gnojidbenu preporuku preračunati na drugu jedinicu površine. Npr., ako je potreba krumpira 250 kg/ha K2O, tada primjenite (250 x 100 / 60) 417 kg 60 % KCl, odnosno 42 g/m2.

03.02.2014. Kako i koliko primjeniti golubijeg gnoja za uzgoj povrća

U primjeni ptičjeg gnojiva (izmeta ili guana) potrebno je biti oprezan zbog visoke koncentracije NPK hraniva (u suhom stanju do 10x u odnosu na svježi goveđi gnoj, vidi tablicu). Golubiji gnoj primjenjuje se još od antičkih vremena, a zbog „jačine“ najbolje ga je kompostirati (dodak golubijeg gnoja prekinite dva mjeseca prije kraja kompostiranja). U povrćarstvu se primjenjuje do 5 cm god-1 komposta po površini i unese (ili još bolje izmiješa frezom) na dubinu 15-20 cm. Kompost nije djelotvoran protiv korova kao malč i ne treba ga na taj način koristiti.

Količine golubijeg gnojiva kreću se od 20-40 kg/ar (0,2-0,4 kg/m2). Kod primjene suhog golubijeg gnoja (općenito ptičjeg guana) treba paziti da se ne udiše prašina jer često sadrži različite patogene (viruse, bakterije i gljivice).

Prosječna koncentracija glavnih makroelemenata u ptičjem gnojivu

Vrsta gnojiva   

P2O5

K2O

Kokošji - svježi

1,5

1,3

0,5

Brojlerski - svježi

3,1

3,0

2,0

Golubiji - svježi

2,2

1,8

1,1

Golubiji - suhi

4,2-6,0

1,5-3,0

1,5-2,0

Goveđi - svježi

0,6

0,3

0,5

Više o organskim gnojivima i gnojidbi pogledajte u knjizi Ishrana bilja (Vukadinović & Vukadinović, 2011.)

 

 

 

 

 

21.08.2013. Kako gnojiti da se raspoloživost fosfora i kalija u tlu podigne na optimalnu razinu

Odgovoriti na Vaše pitanje nije ni malo jednostavno. Naime, ovisno o načinu gospodarenje primjenjuje se specifična strategija gnojidbe (na tu temu uskoro izlazi omanja knjiga "Filozofija gnojidbe" ili "Što sve treba znati o gnojidbi" autora V. Vukadinović i B. Bertić):

Gnojidba tla: polazi od neupitne činjenice da se primjenom gnojiva povećava mogućnost usvajanja (bioraspoloživost) hraniva i to kroz povećanje, ali i održavanje kritične koncentracije hraniva u tlu (ispod koje pada prinos) ili, za svaki slučaj, u malom suvišku. Ovakav pristup svojstven je intenzivnom uzgoju biljaka uz primjenu visokih doza mineralnih gnojiva, daje visoke prinose, ali često uz negativne efekte na okoliš.

Gnojidba biljaka: obavezno uključuju redovitu analizu tla i biljaka, odnosno sustav kontrole plodnosti uz bilanciranje (management ili gospodarenje hranivima). Važno je naglasiti kako je utvrđivanje bilance glavnih elemenata biljne ishrane (N, P i K) posve različito. Naime, dok se bilanca za fosfor i kalij može utvrđivati u razdoblju od 4 do 8 godina zbog njihove male pokretljivosti u tlu, samim tim i malih gubitaka, za dušik se bilanca mora utvrđivati godišnje, ili češće kroz vegetaciju, kao i kod smjene više kultura unutar jedne godine.

Gnojidba tla i biljaka: najbliža je definiciji održive gnojidbe jer pokušava pomiriti prve dvije filozofije uz uvažavanje agronomskog, ekonomskog i ekološkog aspekta gnojidbe. Dakle, gnojidba tla i biljaka ima zadatak održavanje ili povećanje plodnosti siromašnih tala do razine potrebne za postizanje mogućeg, ekonomski isplativog prinosa, što zahtijeva podmirenje potrebe biljaka hranivima za postizanje određene visine (i/ili) kakvoće prinosa, a vodi računa o okolišu i produktivnoj kondiciji tla. Složenost ovakve filozofije, njeno razumijevanje i primjena u praksi osnovni je razlog čestim pojednostavljenjima ove strategije gnojidbe.

Bez gnojidbe: bez obzira čini li se ova strategija neozbiljnom, česta je kad je zemljište iznajmljeno na kratak rok, kad je cijena proizvoda mala, a gnojiva visoka, kad je nesređeno tržište, dugi rokovi plaćanja proizvoda i sl. Učinke izostanka gnojidbe ne ćemo posebno razmatrati, ali proizvođači moraju biti svjesni da bez gnojidbe gube velik dio profita jer, prema široko prihvaćenim spoznajama, gnojidba je zaslužna za 30 do 50 % povećanja prinosa, često i više.

Budući da primjena gnojiva mora uvažavati ekonomske, socijalne i ekološke principe, temeljna načela, prema suvremenom konceptu gnojidbe tla i biljaka, mogu se vrlo jednostavno i razumljivo formulirati:

1)    primjena potrebnog hraniva i

2)    adekvatne doze,

3)    u pravo vrijeme,

4)    na pravo mjesto i

5)    uz pravu cijenu.

Najšire primjenjivana filozofija je gnojidba tla i biljaka, poznata kao koncept ciljnog prinosa koja podrazumijeva poznavanje:

1)    količine hraniva potrebne za postizanje jedinice gospodarskog prinosa (najčešće u kg aktivne tvari po toni prinosa),

2)    količine hraniva koju biljke mogu usvojiti iz tla (bioraspoloživost hraniva) i

3)    učinkovitosti gnojidbe (agronomska ili fiziološka), kao i iskoristivosti hranjivog elementa iz gnojiva.

Konvencionalno utvrđivanje potrebe u gnojidbi podrazumijeva poznavanje graničnih vrijednosti svakog pojedinog hraniva, odnosno utvrđene razrede pristupačnosti, koeficijente učinkovitosti gnojiva i planiranu (moguću) visinu prinosa. Najveći broj podataka kontrole plodnosti tla u Hrvatskoj dobiven je AL-metodom (Amonijsko Laktatna ekstrakcija hraniva, varijanta Egnér-Riehm-Domingo) pa će ona biti iskorištena u daljnjem tekstu za prikaz procjene, odnosno proračun preporuke potrebne gnojidbe na konvencionalan, za naše uvjete standardan način.

Podjela tala u grupe, na temelju opskrbljenosti hranivima, ima praktičan značaj za konvencionalan pristup utvrđivanja potrebne gnojidbe što je prikazano tablicama 1 i 2.

Tablica 1. Opskrbljenost tla hranivima i zadatak gnojidbe

Opskrbljenost tla hranivima i zadatak gnojidbe

Tablica 2. Opskrbljenosti tla i povećanje prinosa gnojidbom

Opskrbljenost tla i povećanje prinosa gnojidbom

Pitanje gnojidbe siromašnih tala niske opskrbljenosti hranivima visokim dozama, s ciljem postizanja visokih priroda, mora se oprezno, ali i posebno rješavati za svaki element, s obzirom na usvojenu strategiju gnojidbe, jer im je ponašanje u tlu i učinkovitost, kako agronomska tako i fiziološka, vrlo različita. Stoga prilažem još dvije tablice (tablica 3. i 4.) iz knjige "Ishrana bilja" (2011.; autori Vladimir Vukadinović i Vesna Vukadinović).

Tablica 3. Granične vrijednosti AL-P2O5 i AL-K2O za ratarske usjeve na području istočne Hrvatske (Vladimir Vukadinović)

Granične vrijednosti AL-P2O5 i AL-K2O za ratarske usjeve na području istočne Hrvatske (Vladimir Vukadinović

Tablica 4. Potrebna količina aktivne tvari (%) ovisno o klasi opskrbljenosti tla

Potrebna količina aktivne tvari ovisno o opskrbljenosti tla

Ključno pitanje gnojidbe je: Koliko hraniva treba unijeti u tlo da se osigura očekivana visina prinosa? Naime, usjev iskoristi tek dio hraniva, ovisno o biljnoj vrsti, odnosno kultivaru, duljini vegetacije, te zemljišnim i klimatskim uvjetima. Stoga pouzdan odgovor nije moguć bez kemijske analize tla jer ona daje odgovor na pitanje koliko hranjivih tvari biljke mogu usvojiti iz tla, a analiza biljne tvari odgovor na pitanje koliko je potrebno hraniva za očekivanu, odnosno moguću visinu prinosa.

22.05.2013. Kako pripremiti otopinu uree za folijarnu primjenu?

Urea se od dušičnih gnojiva najčešće koristi kao folijarni sprej jer je najekonomičniji izvor dušika, a malo je vjerovatno da će izazvati ožegotine lista ako koncentracija nije previsoka. Budući da otopljena urea ne disocira (nije elektrolit), razumne koncentracije ne izazivaju osmotski stres i ožegotine na listu. Istraživanja pokazuju da je najefikasnija koncentracija uree 4 % za strne žitarice i ne bi trebalo koristiti koncentraciju veću od 10 % (premda Petrokemija Kutina za neke usjeve dopušta i 30 % otopinu). Da biste smanjili rizik od ožegotina lišća, ureu treba primijeniti u ranim jutarnjim satima (kad je hladnije) i po suhom vremenu. Topljivost uree u vodi je visoka (tablica 1.) i jako ovisi od temperature vode.

 

Tablica 1.         Topljivost uree (kg/100 kg vode)

Temperatura (°C)

Topivost (kg/100 g vode)

10

84

20

105

30

133

40

166

 

 

 

 

 

Tablica 2.         Priprema određene količine folijarnog spreja uree (100 – 2000 kg, odnosno litara) koncentracije 2 do 10 % dušika

ukupno kg

2 % otopina

4 % otopina

6 % otopina

8 % otopina

10 % otopina

urea kg

voda kg

urea kg

voda kg

urea kg

voda kg

urea kg

voda kg

urea kg

voda kg

100

4.3

95.7

8.7

91.3

13.0

87.0

17.4

82.6

21.7

78.3

200

8.7

191.3

17.4

182.6

26.1

173.9

34.8

165.2

43.5

156.5

300

13.0

287.0

26.1

273.9

39.1

260.9

52.2

247.8

65.2

234.8

400

17.4

382.6

34.8

365.2

52.2

347.8

69.6

330.4

87.0

313.0

500

21.7

478.3

43.5

456.5

65.2

434.8

87.0

413.0

108.7

391.3

600

26.1

573.9

52.2

547.8

78.3

521.7

104.3

495.7

130.4

469.6

700

30.4

669.6

60.9

639.1

91.3

608.7

121.7

578.3

152.2

547.8

800

34.8

765.2

69.6

730.4

104.3

695.7

139.1

660.9

173.9

626.1

900

39.1

860.9

78.3

821.7

117.4

782.6

156.5

743.5

195.7

704.3

1000

43.5

956.5

87.0

913.0

130.4

869.6

173.9

826.1

217.4

782.6

1100

47.8

1052.2

95.7

1004.3

143.5

956.5

191.3

908.7

239.1

860.9

1200

52.2

1147.8

104.3

1095.7

156.5

1043.5

208.7

991.3

260.9

939.1

1300

56.5

1243.5

113.0

1187.0

169.6

1130.4

226.1

1073.9

282.6

1017.4

1400

60.9

1339.1

121.7

1278.3

182.6

1217.4

243.5

1156.5

304.3

1095.7

1500

65.2

1434.8

130.4

1369.6

195.7

1304.3

260.9

1239.1

326.1

1173.9

1600

69.6

1530.4

139.1

1460.9

208.7

1391.3

278.3

1321.7

347.8

1252.2

1700

73.9

1626.1

147.8

1552.2

221.7

1478.3

295.7

1404.3

369.6

1330.4

1800

78.3

1721.7

156.5

1643.5

234.8

1565.2

313.0

1487.0

391.3

1408.7

1900

82.6

1817.4

165.2

1734.8

247.8

1652.2

330.4

1569.6

413.0

1487.0

2000

87.0

1913.0

173.9

1826.1

260.9

1739.1

347.8

1652.2

434.8

1565.2

 

Stupac „urea kg“ pomnožite s 0,46 kako biste dobili primjenjenu količinu N (u kg), npr. za 1000 litara 4 % otopine: 87,0 × 0,46 = 40 kg N 

03.04.2013.  Možemo li reći da smo u prvoj prihrani ozimih žita "bacili novac"?

Prerano je ustvrditi kako prva prihrana ozimih žita u ovoj vegetaciji (2012./13.) nije djelovala i da je to "bačen novac". Treba sačekati daljnji tijek vegetacije, a ako želite ranije provjeriti učinak prve prihrane pogledajte vegetacijski vrh pod povećalom neposredno prije početka vlatanja. Ako zametak klasa ima 21 ili više klasića (prošle godine taj broj je bio >=25 na pšenicama koje su kasnije dale visok i vrlo visok prinos), još uvijek se može očekivati visok prinos. Također,  ishranjenost ozimih usjeva možete provjeriti folijarnom analizom. Ako je u suhoj tvari ozime pšenice u stadijima 4-6 između 3,5 i 4,5 % N, status dušika zadovoljava, a kad je iznad 4,0 %, ishranjenost je dobra (vidi tekst N-prihrana ozimih žita).

Prvu prihranu ne treba obaviti prerano (kad su ozima žita u mirovanju, odnosno po smrznutom tlu i hladnom vremenu), već u momentu "proljetnog kretanja vegetacije", što je ove zime zaista bilo teško "pogoditi". Ovakve vremenske situacije dobar su podsjetnik kako jedan dio dušika (i sav fosfor i kalij) treba dati u osnovnoj gnojidbi prije sjetve. Na lakšim i plitkim tlima treba primjeniti do 30% ukupne potrebe dušika, a na težim ~50% pod osnovnu obradu.

Prije druge prihrane, koju treba obaviti najkasnije do početka vlatanja, korisno je Nmin metodom provjeriti koliko ima mineralnog, odmah raspoloživog dušika u tlu na dubini 60-90 cm i s rezultatima usaglasiti dozu dušika. Naime, dušik koji se nalazi na dubinama do 120 cm, a na strukturnim tlima i nešto dublje, tijekom proljetnog sušenja tla pomjerit će se kapilarnim kretanjem u zonu korijena i bit će na raspolaganju usjevima.

23.03.2013. Je li moguće potpuno ureu zamjeniti KAN-om u ishrani kukuruza na kiselim tlima?

Urea se u principu primjenjuje kao osnovno gnojivo pod zimsku (duboku) brazdu i tada su na neutralnim i lužnatim tlima gubici dušika volatizacijom (isparavanjem, odnosno hlapljenjem) zanemarljivi, a na kiselim zemljištima amonijski ion se veže na adsorptivni kompleks (pa se teško gubi ispiranjem) i kiseline (gradeći soli) te praktično ne dolazi do gubitaka dušika. Gubici dušika mogu biti veliki kad se urea primjenjuje na alkalnim tlima, posebno po površini (prihrana). O gubicima uree na alkalnim tlima pogledajte članak "Prihrana ureom". Naime, u tlu se urea (amidno gnojivo) pod pod utjecajem vlage brzo razgrađuje do amonijevog karbamata koji je slabo alkalne fiziološke reakcije, a amonijev ion se dalje, pod normalnim uvjetima (vlaga, temperatura i kisik) brzo transformira do nitrata što uzrokuje slabo i prolazno zakiseljavanje pa se urea smatra fiziološki slabo kiselim gnojivom. Međutim, nitrifikacijske bakterije zahtijevaju pH iznad 5,5 te se na jako i ekstremno kiselim tlima urea ne može transformirati do nitrata te biljke usvajaju isključivo amonijski oblik. Budući je amonijski oblik dušika (NH4+) kation (pozitivno nabijen ion za razliku od uree koja je nepolarna molekula i lako se ispire iz tla, npr. kišom ili navodnjavanjem), urea je pogodna za osnovnu gnojidbu (pod zimsku brazdu) kad se unosi u zonu korijena i tako osigurava biljkama dušik zimi (posebno kad ima malo ili pak suviše vode, odnosno prihrana ne djeluje ili ju je nemougće provesti na vrijeme). Kad je osnovna gnojidba dušikom (urea i kompleksna gnojiva) izostavljene, dušik se može dodati predsjetveno, startno (sa sjetvom) i u prihrani u obliku KAN-a koji ima 50% amonijskog i 50% nitratnog dušika. Nitratni oblik dušika vrlo je pokretan u tlu i biljke ga lako usvajaju. Zbog pokretljivosti nitrata mogući su gubici ispiranjem (ne veže se na adsorptivni kompleks tla) ili čak sapiranjem (kod obilnih kiša, naročito na nagnutim terenima). Stoga se KAN ili AN (i druga nitratna gnojiva) primjenjuju u nekoliko navrata pa se urea može u potpunosti zamjeniti KAN-om (čija je fiziološka kiselost, zbog prisutnog kalcijevog i magnetijevog karbonata, veoma slabo izražena).

Za osnovnu gnojidbu kukuruza koristitite ureu, ili anhidrirani amonijak (na kiselim tlima) i UAN (posebice je povoljan za prskanje žetvenih ostataka prije zaoravanja). Anhidrirani amonijak mora biti injektiran na 12-15 cm kod povoljnog stanja vlažnosti radi sprječavanja gubitka dušika volatizacijom (na neutralnim i karbonatnim tlima). Iz istog razloga ureu i UAN dobro je zaorati odmah nakon raspodjele, a najkasnije nakon 3 dana kad temperature nisu visoke.

KAN je dušično gnojivo koje se najviše koristi za prihranu, a može se primjenjivati i startno, ima dobra fizikalna svojstva i fiziološki je gotovo neutralno. Proizvodi se mješanjem amonijevog nitrata s CaCO3 ili dolomitom (CaCO3xMgCO3) i naziva KAN (Kalcijev Amonijev Nitrat).

Budući da je urea visoko koncentrirano dušično gnojivo, u primjeni se mora voditi računa o ravnomjernom raspodjeljivanju, posebice u sušnim uvjetima. Urea se često primjenjuje i kao startno gnojivo, unesena plitko u tlo kad u osnovnoj gnojidbi nije primijenjeno kompleksno gnojivo koje sadrži dušik. Primijenjena u prihrani, urea može imati i negativne učinke, a mogući su i visoki gubici dušika s površine tla.

14.03.2013. Kolika je maksimalna doza kalcizacije?

Niska pH-vrijednost dovodi do niza negativnih pojava u tlu, npr. uzrokuje deficit kalcija i magnezija (a time i kvarenje strukture tla), toksičnost aluminija i/ili mangana, smanjene raspoloživosti fosfora, nisku efikasnost gnojidbe dušikom, fosforom i kalijem uz usporen rast i razvitak biljaka te konačno uzrokuje niži prinos i njegovu lošiju kakvoću. Stoga se kao obvezna mjera popravke kiselih tala preporuča kalcizacija, ali samo uz detaljnu kemijsku analizu tla i uvažavanje ostalih mjera popravke (humizacija, fosfatizacija, primjena mikroelemenata i dr.).
U ekstremno kiselim tlima, kod pH < 4,0 dolazi do izravne toksičnosti H+ (više biljke ne uspijevaju ispod pH 3,7), kod pH < 5,0 česta je toksičnost iona Al3+ i Mn2+, a kad je pH > 4,2 toksičnost H+ iona je neizravne naravi i to putem aktivacije teških metala, ali i uz poremećaj u sastavu "korisne mikroflore". Na temelju brojnih istraživanja smatra se optimalnim kada je na adsorpcijskom kompleksu 65-85 % Ca, 5-15 % Mg i 2-3,5 % K, odnosno za šećernu repu je povoljno kada je na adsorpcijskom kompleksu više od 85 % baza (ne manje od 65 %) uz
~70 % Ca.
Za pouzdano određivanje potrebe u kalcizaciji potrebno je analizirati tlo na hidrolitsku (potencijalnu) kiselost i KIK (ili umjesto KIK-a na humus i mehanički sastav; Vukadinović & Vukadinović, Ishrana bilja, III izdanje, 2011.). pH nije dovoljan za pouzdano utvrđivanje potrebe kalcizacije. Naime, dva tla koja imaju istu pH vrijednost sadrže različitu količinu kiselih iona, obzirom na kapacitet sorpcije kationa (KIK), dakle nisu jednako, pa čak niti podjednako kisela.
Budući da je kalcizacija agrotehnička mjera s dalekosežnim posljedicama ("Kalcizacija bogati očeve, a siromaši sinove") mudro je "podizati" pH postupno, svakih 3 do 5 godina uz dužnu pažnju raspoloživosti fosfora, padu sadržaja humusa i mikroelemenata. Za usjeve ne treba prekoračiti 10 t/ha CaO, dok se za trajne usjeve može primjeniti i dvostruka količina, ali krupnozrnatog materijala iz kojeg će se kalcij godinama oslobađati pod utjecajem zemljišne kiselosti. Potrebu kalcizacije možete približno izračunati koristeći se kalkulatorom
(http://pedologija.com.hr/kalkulatori/Kalcizacija.htm).

03.12.2012. Može li se sniziti pH karbonatnih tala?

pH reakcija tla može se sniziti primjenom sumpora, sumporne ili fosforne kiseline (i drugim, pa i organskim kiselinama), kiselim tresetom, željeznim ili aluminijevim sulfatom itd. Međutim, to je vrlo “kabasta”, tehnički praktično neizvodiva (burna kemijska reakcija, vrlo korozivne kiseline, otrovna isparenja, uništenje ukupne mikroflore u tlu itd.) i vrlo skupa agrotehnička mjera čiji su dometi vremenski ograničeni i upitni. Iz donje formule neutralizacije kalcijevog karbona sumpornom kiselinom sve će biti jasno:

CaCO3 (100) + H2SO4 (98) => CaSO4 + H2O + CO2

U zagradama su molekularne mase pa kako je neutralizacija ekvivalentna treba 1,02 kg sumporne kiseline za neutralizaciju 1,0 kg kalcijevog karbonata (100/98) ili 1,0 kg elementarnog sumpora za neutralizaciju 3,125 kg CaCO3. Ako u Vašem tlu ima 10 % CaCO3 (niste poslali kemijsku analizu tla, ali vjerujem da je puno više), onda oranični sloj (0 – 20 cm) uz prosječnu volumnu gustoću tla (ρ) od 1,5 g/cm3 sadrži 300 t/ha CaCO3 za čiju Vam neutralizaciju treba 312,2 t koncentrirane sumporne kiseline (98 %) ili ~950 t/ha akulmulatorske sumporne kiseline (~33 %). Ako koristite elemenatni sumpor (S) koji djeluje sporije (oksidira se u tlu uz pomoć bakterija do sumporne kiseline), trebat će Vam trostruko manja količina, ali to je još uvijek ~100 t/ha S. Pri tome ne treba koristiti više od 2,5 t/ha/god. sumpora, a mjeru treba ponoviti i naredne godine, provjeriti pH tla pa nastaviti sa sufatizacijom ako je potrebno. Unos sumpora najbolje je obaviti ljeti u suho tlo i barem 2 mjeseca prije sjetve ili sadnje.

Budući da Vaša tla sadrže puno kalcijevog karbonata i da su nastala na vapnenačkoj podlozi (pa oranjem izbacujete na površinu novi CaCO3), agrotehnička mjera acidifikacije (zakiseljavanja tla) je ekonomski neisplativa, izuzev u nekoj od vrlo profitabilnih proizvodnji. U tom slučaju bolje je koristiti lokalno zakiseljavanje (u trake ili uz sadnice) unosom kiselog treseta, kiselog šumskog humusa, lišća drveća, paprati i dr., primjenjivati fiziološki kisela mineralna gnojiva kao što su urea, amonijev sulfat, kalijev sulfat i dr.), a problem Fe-kloroze riješavati dodatkom željeznog sufata ili pirita jer djeluju kao sredstva koja slabo zakiseljavaju tlo, a njima unosite u tlo željezo.

Također, ima više biljnih vrsta koje dobro podnose pH do 8,5 (asparagus, lucerna, češnjak, crveni luk i dr.) pa je izbor kulture jedna od vrlo važnih mjera za riješavanje problema visoke karbonatnosti tala. Zaslanjenja i alkalizirana (natrična) tla su poseban problem.

22.11.2012. Žućenje ječmova

Za ječam je tipično da pri brzom porastu nadzemne mase gubi boju. To je poslijedica "razrijeđivanja" koncentracije klorofila brzom akumulacijom organske tvari. Naravno, uzrok može biti i tlo zasićeno vodom (korijen nema dovoljno kisika), što na kiselim tlima dodatno snižava pH vrijednost (tolerantnost na nizak pH je kod ječma sortno svojstvo) uz pojavu toksičnosti kiselih iona (pretežito H+, Al3+  i Mn2+). Do prve prihrane ne možete ništa učiniti, izuzev spriječavanja ležanja vode na parceli izoravanjem odvodnih kanala (u prvoj prihrani koristite KAN ili AN, ali do tada ima još puno vremena).

Ako vrijeme postupno zahladi i ječmovi se pripreme (adaptiraju) na hladnoću (proces "kaljenja" zahtijeva osim niske temperature od ~0°C i sunčane dane), ne bi trebalo biti većih problema sa suviškom vode u tlu. Ako je pH vašeg tla nizak (<5.5 u KCl) razmislite o kalcizacija, ali ju provedite na temelju analize tla (Vama je najbliža laboratorija Zavodu za ishranu bilja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu).

29.10.2012. Može li se uspješno sniziti pH tla?

Snižavanje pH tla, prije svega, je vrlo skup agrotehnički zahvat upitne isplativosti, ali se može provesti, uglavnom na manjim površinama. Naime, visok sadržaj CaCO3, uglavnom je odgovoran za visok pH tla (isključujući zaslanjena tla i alkalična tla) te njegova neutralizacija zahtijeva ekvivalentu količinu kiseline. Primjerice, uz 5% CaCO3 u tlu njegov sadržaj je u sloju do 30 cm približno 225 t/ha ili 90 t/ha Ca, a za neutralizaciju tako ogromne količine karbonata potrebna je ekvivalentna količina octene kiseline: CaCO3+ 2 CH3COOH → Ca(CH3COO)2+ CO2 (~3.000 t/ha 10% octene kiseline).

Za efikasno zakišeljavanje tla, npr. kod sadnje borovnice, koristi se uspješno drvena piljevina, borove iglice i druge vrste, prije svega jeftine organske tvari, ali je to pogodno samo za trajne nasade jer se time unose u tlo velike količine i štetnih tvari za druge biljke (npr. alakaloidi, smole i dr.). Također, za snižavanje pH tla moguće je koristiti sumpor ili gips te različite mineralne kiseline, naravno uz vrlo upitnu isplativost takvog postupka. Potrebno je naglasiti  kako redovna organska gnojidba, zelena gnojidba, primjena treseta, malčiranje površine tla, zaoravanje žetvenih ostataka i reducirana obrada postupno smanjuju pH tla, ali samo za vrijeme provođenja takve prakse.

29.10.2012. U koje doba dana obaviti folijarnu gnojidbu?

Tekuća gnojiva primjenjuju se uglavnom za prihranu (ponekad i startnu) uz mogućnost miješanja sa zaštitnim sredstvima. Prskanje biljaka tekućim gnojivima omogućuje ravnomjerno doziranje, a hraniva usvojena preko lista praktično odmah djeluju. Učinkovitost tekućih gnojiva jednaka je konvencionalnim mineralnim gnojivima, ali se mogu preciznije dozirati i aplicirati u kombinaciji sa zaštitom usjeva tijekom vegetacije. Znatno su skuplja od konvencionalnih gnojiva i u ratarstvu se upotrebljavaju češće u sjemenskoj proizvodnji, a najčešće u povrtlarstvu, vinogradarstvu, hortikulturi i drugim profitabilnim proizvodnjama.

Previsoka koncentracija folijarnog gnojiva  izaziva različit stupanj "opeklina" lista i drugih organa (npr. plodova) ovisno o vanjskoj temperaturi i biljnoj vrsti. Stoga se preporučuje folijarna primjena za oblačnog vremena (ili ujutro, odnosno uvečer kad zahladi) i kod biljaka koje su u fazi brzog vegetativnog porasta (brzo obnavljaju asimilacijsku površinu) i imaju visoku razinu metabolizma za ugradnju tako usvojenih hraniva. Ograničenje koncentracije folijarnog gnojiva, odnosno niska količina aktivne tvari često zahtijeva višekratnu primjenu te je  folijarna gnojidba isplativa samo u visoko profitabilnim proizvodnjama, odnosno kad cijena proizvoda opravdava takvu agrotehniku. 

Oštećenje lista kod primjene UAN-a ili drugih tekućih gnojiva (npr. kristalona) nije posljedica njihovog toksičnog djelovanja, već visoka osmotska vrijednost kapljica brzo "izvlači" vodu iz nježnog tkiva lista, dovodi do plazmolize, narušava se ionska bilanca u protoplazmi i to izaziva opekline, a nakon toga i nekrozu, odnosno propadanje lišća. Kod primjene UAN-a ili otopljene uree preko lista dolazi i do blokade enzima ureaze zbog incidentno visoke koncentracije uree u listu.

Problem oštećenja lišća može se ublažiti dodatkom tvari za povećanje osmotske vrijednosti lišća u tekuće gnojivo, npr. saharoze. Podaci o najvećoj dopuštenoj koncentraciji aktivne tvari kod primjene tekućih gnojiva često su kontradiktorni. Npr. za pšenicu se preporučuju koncentracije dušika za folijarnu primjenu između 4 i 30 % (nerazrijeđeni UAN).

19.09.2012. Mora li se kalcizacija obaviti najmanje 3 mjeseca prije jesenske sadnje češnjaka?

Kalcizacija se obavlja u pravilu ljeti, ali je osnovni agrotehnički zahtijev primjena u suho tlo kako bi se materijal za kalcizaciju što bolje "izmješao" s tlom. Zbog toga se i preporuča prvo jedna plitka, a zatim i duboka osnovna obrada koja za češnjak ne mora biti dublja od 25-30 cm. Osim fino mljevenog vapnenca, možete za kalcizaciju koristiti karbokalk (saturacijski mulj iz šećerana) koji je sitno kristaliničan i puno brže se otapa u tlu, odnosno "podiže" pH reakciju u dodiru s kiselim tlom od vapnenca. Dakle, kalcizaciju možete obaviti i 2-3 tjedna prije sadnje češnjaka, pod uvjetom da je materijal za kalcizaciju finog zrna i da je dobro izmješan s tlom. Ako koristite frezu, jedno oranje bit će dovoljno da karbokalk kvalitetno unesete u tlo.

Budući da je Vaše tlo jako kiselo, morate ga kalcizirati jer bez te agrotehničke mjere prinos i kvalitet češnjaka neće biti zadovoljavajući. Tekst o uzgoju češnjaka objavljen je na ovom mjestu nekoliko dana ranije i daje Vam odgovore na Vaša ostala pitanja o pripremi tla, gnojidbi i sadnji.

21.05.2012. Čime prihranjivati naranče sa simptomima kloroze?

Pojava žućenja listova biljaka tipičan je simptom nedostatka biogenih elemenata koji se nazivaju klorozama, a očituju se kao svijetložuto, reverzibilno obojenje lišća (nestaje primjenom hraniva u nedostaku), dok su nekroze pojava izumiranja dijelova lišća. Kloroze nisu uvijek poslijedica nedostatka hranjivih elemenata (najčešće dušika), već mogu biti izazvane i drugim čimbenicima, npr.: visok pH (uz nedostatak željeza, mangana, cinka i dr. elemenata), zaslanjenost tla, nedostatak kisika u tlu (suviše vlažno tlo ili visoka podzemna voda, zbijenost tla i dr.), bolesti itd. Također, važno je znati na kojem se lišću pojavljuje kloroza (starije ili mlađe lišće, mozaična, međužilna, rubna i dr.). Naime, elementi koji se teško premještaju iz starijih u mlađe organe, odnosno lišće, izazivaju prvo klorozu na mlađem lišću (npr. željezo), dok se kloroza elemenata koji se lako premještaju unutar biljke prvo zapaža na starijem lišću (npr. dušik). Kod pojave kloroze koja je poslijedica nedostatka elemenata koji se teško premještaju (posebice silazno ili descedentno) treba primjeniti folijarnu prihranu. 

Opći simptomi nedostatka neophodnih elemenata biljne ishrane (isključujući C, O i H) su sljedeći:

Biogeni element Simptomi nedostatka

Dušik (N)

Reducirani rast vrha biljke i korijena; rast uspravan i vretenast; listovi blijedo-žuto-zeleni u ranijim stadijima, a kasnije postaju žući i čak narančasti ili crveni; nedostatak vidljiv prvo na donjim listovima, a kloroza se širi od vrha prema bazi lista.

Fosfor (P)

Reducirani rast vrha biljke i korijena; rast uspravan i vretenast; listovi plavo-zeleni u ranijim stadijima, a ponekad tamnije zelene boje nego listovi koji imaju dovoljno fosfora; u kasnijim stadijima listovi postaju grimizni, a ponekad rubovi posmeđe; prerano dolazi do opadanja listova počevši od starijih.

Kalij (K)

Vršak lista posmeđi; pojavljuju se rubne ožegotine lista; kod nekih biljnih vrsta razvijaju se smeđe ili svijetle pjege na listu koje su obično brojnije uz rubove lista; nedostatak je vidljiv prvo na donjim listovima.

Kalcij (Ca)

Simptomi se uglavnom pojavljuju na mlađim listovima uz vegetacijski vrh rasta; mlađi listovi su izobličeni s vrhom svinutim unazad i rubovima smotanim prema naličju ili licu lista; rubovi lista mogu biti nepravilni sa smeđim ožegotinama ili pjegama.

Magnezij (Mg)

U mlađim stadijima razvoja na listu se pojavljuje međužilna kloroza s klorotičnim područjima koja su međusobno razdvojena zelenim staničjem što čini efekt kugličaste prugavosti; simptomi su prvo vidljivi na donjim listovima.

Sumpor (S)

Mlađi listovi su blijedo-žuto-zelene boje, slično nedostatku dušika; rast izdanka je nešto reduciran.

Cink (Zn)

Međužilna kloroza praćena venjenjem klorotičnog područja; patuljasti rast i skraćenje internodija.

Mangan (Mn)

Svijetlozeleni do žuti listovi s izrazito zelenim žilama; u nekim slučajevima javljaju se smeđe pjege na listovima koje zatim nestaju; obično su simptomi vidljivi prvo na mlađim listovima.

Bor (B)

Snažan utjecaj na točke rasta; stabljike i listovi mogu biti znatno izobličeni; smanjena oplodnja; gornji listovi su često žućkasto-crvenkasti i mogu biti oprženi ili skovrčani.

Bakar (Cu)

Mlađi listovi poprimaju blijedozelenu boju sa slabom rubnom klorozom.

Željezo (Fe)

Međužilna kloroza mlađih listova.

Molibden (Mo)

Listovi postaju klorotični sa smotanim ili kupasto izbočenim rubovima; nedostatak molibdena često u biljkama rezultira i nedostatkom dušika.

Klor (Cl)

Nedostatak u uvjetima poljskog uzgoja nije uočen

Napomena: Simptomi nedostatka mogu se kod pojedinih biljnih vrsta znatno razlikovati od navedenih. Stoga su navedeni simptomi opći i ukazuju na osnovne, odnosno najčešće simptome nedostatka.

Pored primarnog simptoma nedostatka nekog elementa, naknadno se mogu pojaviti i sekundarni simptomi nedostatka koji kompliciraju determinaciju uzroka pojave simptoma. Stoga je vizualna dijagnostika često pogrešna i preostaje jedino kemijskom analizom utvrditi pravi uzrok. Vrlo slična je problematika dijagnosticiranja uzroka pojave višestrukih simptoma nedostatka ili suviška elemenata ishrane, a kod oslabljenih biljaka često dolazi do napada bolesti što dalje komplicira vizualnu dijagnostiku "maskiranjem" primarnog uzroka pojave simptoma.

07.05.2012. Je li opravdano prihraniti pšenicu u klasanju i obaviti drugu prihranu kukuruza?

a) Prosaro (sistemični fungicid) prema uputi proizvođača (Bayer) ne treba mješati s kontaktnim herbicidima i mineralnim gnojivima.

b) Treća prihrana pšenice, pa i folijarna (u klasanju), ili pred oplodnju, ima malo značenje za visinu priroda, ali često utječe na porast hektolitarske mase i veći sadržaj dušika u zrnu. Međutim, mnogi istraživači smatraju da treća prihrana nema utjecaja na stvarnu kvalitetu zrna jer se tada pretežno akumuliraju niskomolekularni oblici dušika.

c) Treća prihrana pšenice i druga kukuruza može se obaviti folijarno (primjenite UAN ili otopinu uree) ili omaške konvencionalnim dušičnim gnojivima (KAN, AN, UAN ili urea) samo ako je kondicija usjeva zadovoljavajuća, odnosno da moguće povećanje prinosa može "vratiti" uloženo. Naime, kod slabo razvijenih usjeva (nedovoljna vegetacijska masa i zakašnjeli razvoj) te rijetkog sklopa, treća prihrana pšenice i druga kukuruza (često se pogrešno nazivaju korektivna N-prihrana) neće najčešće dati očekivano poboljšanje i pozitivan financijski rezultat.

Napomena: Folijarnom se gnojidbom (koja je uglavnom isplativa u sjemenskoj proizvodnji i drugim profitabilnim proizvodnjama, npr. voće, povrće i dr.), može primijeniti vrlo ograničena doza aktivne tvari pa je takav vid gnojidbe rezerviran za mikroelemente, a makroelementi se mogu primjenjivati fertigacijom (gnojidba + navodnjavanje) ili kemigacijom (gnojidba + zaštita + navodnjavanje). Također, koncentracije otopine za folijarnu primjenu uglavnom su ispod 1 %, a primjena je ograničena na hladniji dio dana.

14.04.2012. Kako najbolje ishraniti češnjak gnojidbom tlana i folijarno?

U analizi Vašeg tla, za uzgoj češnjaka, nisu korištene standardne metode u RH te se bez navođenja naziva metoda nepoznate granične vrijednosti, odnosno opskrbljenost biogenim hranivima. Također, u Vašem upitu koristite nestandardnu terminologiju (npr. sadržani : vjerovatno sorbirani; K.K.I.: vjerovatno KIK - kationski izmjenjivački kapacitet;  izdvojivi  mikroelementi: nije navedena metoda ekstrakcije). Stoga bih Vas zamolio da mi pošaljete kopiju analize tla kako bi gnojidbena preporuka bila što točnija.

Vaše tlo je jako karbonatno (>30% karbonata; analiza: 56%), ali uz malu količinu aktivnog vapna (<5%; analiza: 2%), po teksturi lagano, pjeskovito tlo (pjeskovita ilovača; 18% gline, 10% praha i pijeska 72%), humozno tlo (analiza: 4%), visokog sadržaja ukupnog dušika (>0,3 %; analiza: 0,37%) uz relativno širok C/N omjer (što ukazuje na dosta nehumificiranih žetvenih ostataka ili organskog gnoja te sporu N-mineralizaciju). KIK je visok (35,3 cmol(+) kg-1) što ukazuje na visoku sorptivnu moć vašeg tla (prema hranivima) što je suglasno visokom sadržaju organske tvari u tlu.

Budući da je pH visok (slabo alkalno tlo jer ima pH u vodi 7,31 do 7,80), a nepoznata je metoda ekstrakcije mikroelemenata, teško je reći koliko su oni raspoloživi. Ako je ekstrakcija rađena u DTPA, tlo je srednje opskrbljeno željezom (2,0 – 4,5 ppm Fe; analiza: 4 ppm Fe, slabo s manganom (Mn < 1,0 ppm), osrednje cinkom i vrlo visoko bakrom (vjerovatno je na toj parceli ranije dulje vremana bio vinograd).

Kako za utvrđivanje P i K nije korištena AL metoda koja je standardna u RH, a postoji vrlo velik broj različitih ekstraktivnih metoda, ne mogu niti pretpostaviti kako je Vaše tlo njima opkskrbljeno. Temeljem sorpcije K, Ca i Mg  mogu reći da je u Vašem tlu preširok omjer Ca/Mg (trebao bi se nalaziti u rasponu 3,8/1,0 do 11,7/1,0, a on je širi tri puta). Treba naglasiti da je u ishrani bilja zbog antagonizma iona u tlu vrlo važan omjer K/KIK, Ca/Mg, Mg/K, Ca/K, a često se u povrtlarskoj praksi koristi i omjer K + Mg/Ca.

Analiza zaslanjenosti Vašeg tla (SAR = 1,5; Sodium Adsorption Ratio i ESP=0,6; Exchangeable Sodium Percentage) ukazuje na odsustvo soli što je suglasno omjeru K/Na (dva puta je više sorbiranog K: 160 ppm u odnosu na Na: 80 ppm). Inače, takva analiza tla je potrebna tek kad je pH >7,8, a Vaše tlo je upravo na toj granici.

Optimalna pH vrijednost za češnjak je 6,5 – 7,0 (mora biti veća od 5,8), tolerira širok raspon tala, ali preferira ilovasta, dobro drenirana tla (ocjedita s niskom podzemnom vodom) s visokim sadržajem organske tvari, pa mogu konstatirati da je Vaše tlo pogodno za njegov uzgoj. Alternativni češnjak je prema morfološkim i biološkim svojstvima bliži proljetnom nego jesenskom češnjaku, ali je otporniji na niske temperature pa ga je u Vrgorcu bolje saditi u jesen (dulja vegetacija, krupnija glavica). Potreba gnojidbe za češnjak u većini slučajeva je:

N

100 do 140 kg/ha (30 do 50% pred sadnju, a ostatak uz 2 do 3 prihrane, može i folijarno),

P2O5

80 do 130 kg/ha

K2

150 do 180 kg/ha (kao K2SO4)

MgO 

30 do 40 kg/ha.

01.04.2012. Postoji li inokulant za tretiranje kukuruznog sjemena?

Koliko je meni poznato u RH ne postoji komercijalno cjepivo/inokulant za bakterizaciju kukuruza (i pšenice), ali se u svijetu već duže vrijeme eksperimentira sa nesimbiotskim bakterijama iz roda Spirillum (npr. Azospirillum chroococcum, Azospirillum brasilense, Azospirillum lipoferum i dr.) koje su aktivne u anaerobnim (reduktivnim, kiselim) kao i aerobnim uvjetima. Rezultati su dobri samo kod primjene niskih doza gnojiva ili bez gnojidbe, dok su u intenzivnoj proizvodnji učinci relativno slabi.

Također, kod kukuruza se eksperimentira i s inokulacijom mikoriznim gljivama (u svijetu postoji više komercijalnih proizvoda) koje pomažu boljem usvajanju drugih biogenih elemenata, npr. P,  K i mikroelemenata (npr. Zn i dr.), kao i vode. 

30.03.2012. Koliki se prosječni urod kukuruza može očekivati?

Koliki se prosječni urod kukuruza može očekivati uz upotrebu oko 120 kg N, 70 kg P i 80-90 kg K na tlu čiji je između 5 i 6 u SZ Hrvatskoj.

Budući da niste naveli koliko Vaše tlo sadrži humusa, raspoloživog fosfora i kalija, prinos predkulture i količinu žetvenih ostataka te eventualnu raniju organsku gnojidbu, mogu tek približno procjeniti visinu prinosa za prosječne vremenske uvjete SZ Hrvatske.

Kukuruz za 1t suhog zrna (i pripadajuću kukuruzovinu) zahtjeva oko 25 kg N,  12 kg P2O5 i 20 kg K2O. Dakle, navedena gnojidba podmiruje potrebe kukuruza za prinos od  ~5 t suhog zrna po ha, ali kako tlo:

  • sadrži neiskorištena hraniva zaostala od prethodnog usjeva (efikasnost gnojidbe u prvoj godini za dušik je 50 do 70%, za fosfor ne prelazi u našim uvjetima 15 do 20% i za kalij je oko 50% na tlima srednje teksture, a na težim glinovitim tlima i znatno manje), jedan dio tih hraniva bit će raspoloživ kukuruzu (naravno i neiskorištena hraniva ako je prinos predkulture podbacio),

  • iz organskih rezervi (žetveni ostaci i mobilni humus) možete očekivati u prosjeku 50 kg N, a ako ste unazad 4 godine primjenili stajnjak i još nešto više i

  • mineralizacijom organske tvari oslobodi će se i  nešto fosfora (humus sadrži ~0,5% P pa se samo iz mineralizacje humusa može očekivati 8-12 kg P2O5 i nešto malo više kalija iz žetvenih ostataka.

Uvažavajući navedene činjenice (ima ih više od ovoga što sam naveo), možete očekivati  približno 8 (7 do 9) t/ha suhog zrna kukuruza, pod uvjetom da su ostali agroekološki uvjeti u granicama normalnog (broj biljaka, korektna zaštita, dovoljno vlage, posebice pred oplodnju i nakon nje, odgovarajuća FAO grupa i sl.). 

19.03.2012. Što izaziva ljubičastu boju kukuruza u ranom porastu?

Optimalna pH-reakcija tla za kukuruz je 6-7, što je vrlo značajno i za mikrobiološko oslobađanje hraniva iz organskih rezervi u tlu. Međutim, u kiselim uvjetima, uz suvišak vode u tlu i "hladnije proljeće" često zna doći do problema usvajanja fosfora u ranom porastu kukuruza (vidi sliku). Preduvjeti pojave ljubičaste boje uz usporen porast kukuruza su sljedeći:

1) Kiselo ili ekstremno kiselo tlo,

Deficit P kod kukuruza

2) Zasićeno vodom pa je:

a) kiselost  tla još niža (reduktivniji uvjeti),

b) raste konc. slobodnih iona Al3+  (i Fe2+) koji "blokiraju fosfate",

c) korijen nema dovoljno kisika (anaerobioza),

3) Što uvjetuju blokadu usvajanja fosfora (i drugih hraniva),

4) Raste sinteza ljubičastog antocijana (ali ne i klorofila) i

5) Kukuruz je ljubičast, a zastoj u porastu evidentan.

Rješenje, odnosno kontrola štete je u kultivaciji kukuruza (prozračivanje i prosušivanje površinskog sloja) uz primjenu KAN-a (koji sadrži N-NO3 i CaCO3 pod kultivator) i bez intervencije s kompleksnim NPK gnojivima (npr 15:15:15 jer će plitak unos P i K kasnije zaustaviti porast korijena u dubinu i izložiti kukuruz utjecaju suše). Nakon kultivacije i sušenja površinskog sloja ubrzo će doći do nestanka simptoma deficita P (ali zastoj u vegetaciji svakako će odnijeti dio prinosa) i to čim korijen "probije" redukcijsku zonu koja je posljedica:

a) saturacije tla vodom,

b) tabana pluga,

c) argiluvičnog horizonta ili

d) visoke razine podzemne vode. 

06.02.2012. Prihrana Srpanjke (upit: Matija Pavelić)

S prvom prihranom ozime pšenice ne treba žuriti (kad počmemo primjenivati EU norme bit će i zabranjeno, vjerovatno do 1. ožujka). Kako ste Vi sijali pšenicu nakon zelene gnojidbe (rauola) unjeli ste u tlo veliku količinu lako razgradljive organske tvari (najmanje 10 t/ha svježe org. tvari s približno 100 kg N/ha). Razgradnja rauole ide brzo ako u tlu ima dovoljno vode i ako su temperature tla bile iznad 10°C pa ste iz tog izvora imali dovoljno dušika za potrebe pšenice tijekom njenog mirovanja. Evo kratkog (približnog, jer nemate analizu tla) proračuna raspoloživog statusa  dušika Vaše pšenice:

  • Prihranom s 200 kg KAN/ha unjeli ste u tlo 54 kg N/ha

  • Iz mineralizacije rauole do prve prihrane vjerovatno možete računati s ~20 kg N/ha

  • Niste naveli da li ste s zaoravanjem rauole obavili i osnovno NPK gnojidbu pa  smatram da je izostavljena, dakle 0 kg N/ha

  • Iza rauole, ali i prethodnih usjeva uvijek zaostane  nešto dušika (rezidiualni dušik), a jedan dio se mineralizira iz žetvenih ostataka i organske tvari tla (mobilna frakcija humusa) što može iznositi i ~50 kg N/ha/god. (pa i puno više)

  • Prošla godina je bila izrazito sušna i male količine padalina nisu uspjele "spojiti" vlagu oraničnog sloja s podzemnom vodom (nemam potrebnih podataka za Vašu parcelu, ali će vjerovatno trebati više od 200 mm vodenog taloga/m2 te je moguće da niti ovaj silan snijeg nakon topljenja ne "prokvasi" tlo), dakle nije bilo gubitaka dušika ispiranjem.

  1. Ukupna količina dušika koja je bila na raspolaganju pšenici izosila je stoga najmanje 124 kg N/ha, a kako je njegova efikasnost ~ 50, pšenica je mogla usvojiti ~60 kg N/ha

  2. Pšenica u fenofazi početka busanja (Vaša je vjerovatno još nije počela busati) ima 300-400 kg suhe tvari/ha, a uz 5% N/ST (ST=suha tvar) to je 15-20 kg N/ha (od toga je ~5 kg N koje ste unjeli sa sjemenom)

  3. Kako je pšenica trenutno u stanju mirovanja (sad kad je zahladilo punog mirovanja) njene potrebe, ali i mogućnost usvajanja su izuzetno male i svaka N-prihrana po snijegu je nepotrebna, ekonomski ali i ekološki (zbog onečišćenja podzemnih voda) štetna.

  4. Pred drugu prihranu (nemojte tijekom zime više dodavati N - nije izgubljen i ima ga u suvišku), obzirom na obrazloženje i zelenu gnojidbu (s kojom niste uopće računali u smislu zadovoljenja potrebe pšenice hranivima) najbolje je da Nmin metodom provjerite treba li Vam uopće još dušika (naravno ako imate više hektara pod pšenicom), ali i  procjenite kondiciju pšenice (boju, sklop i masu usjeva, te broj klasića u klasu). Pogledajte i tekst Kada prihraniti ozimu pšenicu?

25.01.2012. Može li gnojidba šećerne repe dati visok prinos korijena dobre tehnološke kakvoće?

Gnojidba šećerne repe ima izuzetno važnu ulogu u povećanju prinosa korijena i njegove tehnološke kakvoće. Međutim, velika varijabilnost pojedinih agroekoloških čimbenika, na koje šećerna repa osjetljivo reagira promjenom prinosa kao i kakvoćom korijena, često predstavlja složen problem u njenom uzgoju.

Šećernoj repi pogoduju duboka i neutralna do slabo alkalna tla, vrlo dobre strukture i lakše do srednje teksture, a po jednoj toni prinosa korijena usvoji 3 do 6 kg N (~4.5), 1.5 do 2.0 kg P2O5 (~1.75) i 4 do 6 kg K2O (~5.0). Dušikom se primjenjuje u proljeće (sav ili većim dijelom), najbolje nakon provjere statusa dušika pred sjetvu šećerne repe N-min metodom, ali kalij i fosfor se moraju u cijelosti primjeniti u jesen pod osnovnu (zimsku) brazdu jer se ta dva hraniva praktično ne premještaju u tlu. Stoga zaboravite na primjenu 15:15:15, kao i svaki drugi unos kalija i fosfora u proljeće, jer oni moraju biti uz korijen šećerne repe (na dubini 30-45 cm ravnomjerno raspoređeni). U proljeće (predsjetveno, sa sjetvom ili u prihrani do "zatvaranja redova"), ako želite visok prinos i dobru tehnološku kakvoću šećerne repe, primjenjuje se KAN ili AN (jer su čista nitratna gnojiva, npr Ca(NO3)2 kod nas rijetka i skupa).

Utvrđivanje raspoložive količine hraniva u tlu je temelj za pouzdanu preporuku gnojidbe šećerne repe. Problem je složen, jer su rast biljaka i tvorba priroda jedinstven proces koji se odvija prema složenim prirodnim zakonitostima i podložan je djelovanju niza agroekoloških čimbenika biotičke i abiotičke prirode. Stoga je analiza tla i na njoj utemeljena gnojidbena preporuka od krucijalne važnosti.

08.01.2012. Može li se za prvu N-prihranu pšenice koristiti urea?

Nipošto! Amonijski dušik (nastaje razgradnjom uree) biljka mora odmah ugraditi u organsku tvar, odnosno aminokiseline, amide i bjelančevine jer je otrovan za biljke i ne može se akumulirati, a za sintezu bjelančevina potrebna je razvijena biljka i intenzivan metabolizam (prosječna temperatura iznad 5°C). Naime, bez fotosinteze i tvorbe ugljikohidrata (šećera) nema sinteze proteina pa se toksični amonijak nagomilava u biljci. Primjena UAN-a u ranim fazama ima još pogubnije djelovanje jer zbog visoke osmotske vrijednosti tog gnojiva (čak i razrjeđenog) dolazi i do ožegotina lišća, kao i visogog sadržaja amonijskog oblika N (75% je amonijski, a samo 25% nitratni N). Vrlo rijetko su agroekološki uvjeti pogodni za primjenu uree ili UAN-a za prvu prihranu ozimih žita pa je takva praksa izrazito rizična.

 

08.01.2012. Kad treba obaviti prvu prihranu ozime pšenice?

Prema Tehnološkim uputama za integriranu proizvodnju ratarskih kultura za 2012. god. nije dopuštena primjena mineralnog ili organskog gnojiva (uključujući i prihranu strnih žita) između 1. studenog i 1. ožujka. U konvencionalnoj biljnoj proizvodnji nema potrebe, a i ekološki je neprihvatljivo primjenjivati N-gnojiva dok vegetacija miruje (P i K treba primjeniti u osnovnoj gnojidbi). Naime, u mirovanju ozimih žita (kriptovegetacija) zbog niske temperature tla korijen ne može usvajati vodu niti hraniva, a budući da temperatura lišća za lijepih zimskih dana često prelazi 0 °C, nadzemni dio obavlja fotosintezu i raste što se manifestira žućenjem usjeva (tkzv. fiziološka suša, odnosno u tlu ima vode i hraniva, ali ih korijen ne može usvojiti; dakle žuta boja lišća ne mora biti poslijedica nedostatka dušika).

Razlog rane 1. prihrane pšenice je najčeće njeno obavljanje po snijegu ili smrznutom tlu, ali kako biljke tada ne mogu usvajati hraniva, a i njihova potreba za dušikoj je relativno mala (vidi odgovor na pitanje: Kada prihraniti ozimu pšenice?). Preuranjena N-prihrana ozimih žita neprihvatljiva je iz ekonomskih i ekoloških razloga. Naime, zbog vrlo brzog gubitka nitratnog dušika iz zone korijena ispiranjem (i kad ne pada kiša ili se ne topi snijeg, nitrati se premještaju ~10 cm mjesečno) onečiščuju se podzemne vode i vodotokovi, odnosno pitka voda u bunarima i vodocrpilištima.

Teoretski, pšenicu bi trebalo prvi puta prihraniti kad nakon zimskog mirovanja počinje nabusavati, odnosno akumulira sumu aktivne temperature (suma dnevnih temparatura >0 °C) od momenta klijanja 230-250 °C, a drugi put 400-420 °C ili najkasnije kad se prvo koljence odvoji od čvora busanja ~2 cm.

 

Idi na vrh stranice!