HomeAgrotehnikaZaštitaEkološkaIntegriranaNovostiIskustvaUdruga NSS

Nevladina, nepolitična i neprofitna udruga

Neformalna savjetodavna služba

Vukovarska 124

HR-31000 Osijek

 

 

 

On line upiti

 

Vaša geolokacija

 

 

e-mail: nss@nss.com.hr

http://nss.com.hr

 


samo nss.com.hr

 

Gnojidba

 

 

Literatura:

Prihrana ozime pšenice – kada, kako i kojim gnojivom?

Gnojidba šećerne repe u natuknicama

Koncept i strategija suvremene gnojidbe

Zablude i mitovi o gnojidbi

Zašto je potrebno gnojiti?

Konvencionalna nasuprot folijarne gnojidbe

Osnovno o gnojivima i gnojidbi

Gnojidbene preporuke

Kondicioniranje (popravke) tla

Zelena gnojidba (II)

Rječnik stručnih izraza

Plodnost (produktivnost) tla

Značaj analize tla

Ključ za determinaciju simptoma deficita elemenata

Vizualni simptomi nedostatka neophodnih elemanta

Knjiga Ishrana bilja (Vukadinović & Vukadinović, 2011., III izdanje)

 

Gnojidbeni kalkulatori:

Gnojidba usjeva - ALR kalkulator

Nmin - pšenica i ječam

Nmin - jari usjevi

Nitratna direktiva

Potencijal N-mineralizacije

NPK formulacije

Kalcizacija i sulfatizacija

Gnojidba vinograda

Optimizacija gnojidbe

N-potreba usjeva

Upiti i odgovori:

 

Organska gnojiva - stajnjak i gnojovka (V. Vukadinović)

Uzgoj češnjaka (V. Vukadinović)

Uzorkovanje tla za agrokemijske analize (Vladimir Vukadinović)

Što je integrirana ishrana bilja? (V. Vukadinović)

Kada prihraniti ozimu pšenicu? (V. Vukadinović)

Gnojidba šećerne repe (V. Vukadinović)

Bor u ishrani šećerne repe (B. Bertić

Činjenice o N-prihrani ureom  (V. Vukadinović)

Mangan u ishrani šećerne repe (B. Bertić)

Primjena cinka u ishrani kukuruza (B. Bertić)

Zelena gnojidba (sideracija) i pokrovni usjevi (I) (V. Vukadinović)

 

Linkovi:

Ministarstvo poljoprivrede

Arkod - Preglednik

Geoportal DGU (katastar)

Ishrana bilja (Vladimir Vukadinović)

Pedologija (Vesna Vukadinović)

Zavod za kemiju, biologiju i fiziku tla

Hrvatsko društvo za proučavanje obrade tla

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo

Agroklub - poljoprivredni portala

Cjenik analiza Zavoda za kemiju, biologiju i fiziku tla Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku

 

Kviz:

Kviz "Gnojiva i gnojidba" (20 pitanja , višestruki izbor, Vladimir Vukadinović)

Kviz "Ishrana bilja I" (16 pitanja, višestruki izbor, Vladimir Vukadinović)

Kviz "Ishrana bilja II" (20 pitanja, višestruki izbor, Irena Jug)

Kviz "Ishrana bilja III (20 pitanja, višestruki izbor, Vladimir Vukadinović)

 

Snimke i izjave:

Zvučni zapis (HR 1, 8.2.2015.) "Zašto gnojidba šećerne repe s mineralnim NPK gnojivom 15:15:15 nije dobra".

Gnojidba

 

Gnojidba osigurava poljoprivrednim usjevima ishranu biogenim elementima, kojih u tlu nema dovoljno za postizanje visokih i stabilnih priroda. Stoga je gnojidba najvažnija agrotehnička mjera koja povećava produktivnost tla (najmanje za 50% u odnosu na negnojena tla) i uloženog rada u poljoprivrednoj proizvodnji.

U sastav biljaka ulazi čitav niz elemenata koje biljke usvajaju iz tla ili atmosfere. Neki od neophodnih elemenata, posebice dušik, fosfor i kalij, potrebni su u velikim količinama i obvezno se dodaju u tlo gnojidbom. Mnogi elementi vraćaju se prirodnim putem u tlo, međutim, znatan dio se odnosi žetvom, jedan dio se ispire ili prelazi u nepristupačne oblike za biljke. Ako se tako izgubljeni dio hraniva ne nadoknađuje, tlo siromaši i prirod opada. Iz ukupnih rezervi hraniva u tlu jedan dio se neprekidno mijenja u kemijske oblike povoljne za ishranu bilja, ali se taj proces odvija uglavnom sporije od gubitaka pa se gnojidbom osiguravaju visoki i stabilni prirodi uz očuvanje efektivne plodnosti tla.

Poznavanje raspoložive količine hraniva u tlu i potrebe biljaka za elementima ishrane omogućuje dobru procjenu doze gnojiva uz prihvatljiv rizik od ekološkog "opterećenja" okoliša. Naime, tlo sadrži vrlo veliku količinu, biljkama uglavnom nepristupačnih, hraniva, a raspoloživa su samo ona hraniva koja se nalaze ili mogu prijeći u kemijski oblik koji biljke mogu usvojiti i pri tome se moraju  nalaziti u zoni korijenovog sustava.

Određivanje doze gnojiva, njegove vrste i kemijskog oblika hraniva, vremena primjene i načina gnojidbe mora se temeljiti na znanstveno-stručnim spoznajama o raspoloživosti i odnosima hraniva u tlu, fiziološkim potrebama biljke, ekonomičnosti proizvodnje te intenzitetu i smjeru utjecaja pojedinog agroekološkog čimbenika.

Temeljna načela, prema suvremenom konceptu gnojidbe, mogu se vrlo jednostavno i razumljivo sažeti u rečenicu: "Primjena potrebnog hraniva i njegove adekvatne doze, u pravo vrijeme, na pravo mjesto i uz pravu cijenu".

Ekonomski gledano, gnojidbu treba povećavati sve dok je rast priroda rentabilan pa racionalna proizvodnja hrane podrazumijeva količinu gnojiva koja odgovara potrebama biljke, stanju usjeva, plodnosti tla i istovremeno vodi računa o klimatskim uvjetima i mogućem prirodu. Pri tome kemijske analize tla pomažu u procjeni količine hraniva koje biljka može usvojiti iz tla, a analize biljne tvari koliko hraniva biljke moraju usvojiti da bi postigle određeni prirod. Stoga, zadatak utvrđivanja potrebe u gnojidbi nije jednostavan, jer potrebna količina hraniva koja se u tlo unosi gnojidbom i njihov omjer mijenjaju se ovisno o biljnoj vrsti, kultivaru ili hibridu, stadiju razvitka biljke, dinamici hraniva u tlu i velikom broju drugih biotičkih i abiotičkih čimbenika.

Pored konvencionalnih i visokoproduktivnih sustava uzgoja biljaka koji se mogu označiti i kao High Input Systems sve češće se susreću tzv. alternativni sustavi  koji polaze od koncepta prirodne ili biološke produkcije  bez korištenja (ili u znatno smanjenom obimu) kemijskih sintetičkih tvari s ciljem proizvodnje "zdrave" hrane, a svrstavaju se u Low Input Systems.

Ekološka (organska) poljoprivreda isključuje upotrebu sintetskih gnojiva, pesticida, regulatora rasta i aditiva stočnoj hrani uz maksimalno korištenje rotacije usjeva, primjene različitih biljnih i životinjskih ostataka kao gnojiva, sjetve leguminoza, zelene gnojidbe, mehaničke kultivacije, mljevenih stijena koje sadrže neophodne elemente ishrane i primjenom različitih bioloških tehnika zaštite usjeva. Integrirana (integralna ili obnovljiva) biljna proizvodnja hrane podrazumijeva poseban filozofsko-ekološki aspekt ("Moramo sačuvati resurse koji nas održavaju ... "), ekonomski ("Što nije isplativo, nije ni održivo") i sociološki aspekt ("Kakvoća života poljoprivrednika/farmera, njegova obitelj i zajednica su važni... "). Prema definiciji Ministarstva poljoprivrede,  ribarstva i ruralnog razvoja RH integrirana proizvodnja ratarskih kultura sustav je uzgoja koji podrazumijeva primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika, pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivijim mjerama te se integrirana biljna proizvodnja najlakše da opisati izrazom "dobra poljoprivredna praksa". Ekološka proizvodnja ima strože kriterije u odnosu na integriranu i zabranjuje korištenje sintetskih gnojiva i preparata te se temelji na uspostavljanju sklada između čovjeka i prirode, koj je uporabom "prljavih tehnologija" ozbiljno narušen.

Pitanja i odgovori

Datum

Upit

Pitanje je postavio

Odgovor (klikni na link)

20.05.2015.

Kako primjeniti bihugnoj?

Damir Knežević

Odgovor na Vaše pitanje je ispod tablice upita (V. Vukadinović)

22.02.2015.

Prihrana ozime pšenice – kada, kako i kojim gnojivom?

NSS

Budući su poljoprivredni proizvođači trenutno zaokupljeni prihranom ozime pšenice V. Vukadinović savjetuje u kraćem autorskom tekstu Prihrana ozime pšenice – kada, kako i kojim gnojivom? što, kada i kako treba ispravno učiniti.

10.02.2015.

Što treba znati o gnojidbi šećerne repe?

NSS

Opširan tekst o gnojidbi šećerne repe priložen je u vidu autorskog teksta V. Vukadinovića

23.06.2014.

Kako i u kojoj količini primjeniti kristalon za povrće na alkalnom tlu?

Ivka Nikolic

ivka.n@net.hr

Kristaloni su zajedničko ime vrste gnojiva koja su u potpunosti topljiva u vodi i ne sadrže balast (punilo), a širi odgovor potražite ispod tablice upita (V. Vukadinović).

16.06.2014.

Često puta u praksi prodavači nude različita gnojiva za prihranu i savjetuju da se mogu koristiti na različite načine. Da li se kristalon formulacije NPK 18-18-18 + pojedini mikroelementi može primjeniti u folijarnoj ishrani na pšenici ili sada na kukuruzu? Možete li preporučiti što koristiti za folijarnu prihranu kukuruza ukoliko proizvođač želi povećati prinos?

Siniša Crnčan
crncan@gmail.com

Odgovor na Vaše pitanje je veoma kopleksan, a nalazi se odmah ispod tablice upita (V. Vukadinović)

10.06.2014.

Zanima me sjetva uljane repice kao siderata nakon žetve pšenice. Koliko treba primijeniti dušika da ne dođe do N-depresije?

Branimir Drobnjak

branimir.vk@gmail.com

Odgovor na pitanje o sprječavanju N-depresije je odmah ispod tablice upita (V. Vukadinović)

10.06.2014.

Zašto kukuruz u razvoju zaostaje na jednoj od dvije parcele, a primjenjena je jednaka agrotehnika i obje sadrže dovoljno hraniva prema kemijskoj analizi?

Dragan Ivković

dragan.ivkovic@vu.t-com.hr

Prema rezultatima kemijske analize, ali i priloženim fotografijama, radi se o nedostatku Zn. Detalje pogledajte ispod tablice upita (V. Vukadinović)

Odgovore na sva ranije postavljena pitanja pogledajte u:
1. Odgovori na sve postavljene upite (16.06.2014.)

2. Zbirka svih autorskih tekstova "Gnojiva i gnojidba" (19.06.2014.)

16.06.2014. Primjena kristalona u prihrani usjeva.
10.06.2014. Sprječavanje N-depresije.
10.06.2014. Deficit Zn kod kukuruza.
03.03.2014. Kako izračunati prinos po biljci?
03.02.2014. Kako i koliko primjeniti golubijeg gnoja za uzgoj povrća
21.08.2013. Kako gnojiti da se raspoloživost fosfora i kalija u tlu podigne na optimalnu razinu?
22.05.2013. Kako pripremiti otopinu uree za folijarnu primjenu?
03.04.2013. Možemo li reći da smo u prvoj prihrani ozimih žita "bacili novac"?
23.03.2013. Je li moguće potpuno ureu zamjeniti KAN-om u ishrani kukuruza na kiselim tlima?
14.03.2013. Kolika je maksimalna doza kalcizacije?
29.10.2012. Može li se uspješno sniziti pH tla?
29.10.2012. U koje doba dana obaviti folijarnu gnojidbu?
19.09.2012. Mora li se kalcizacija obaviti najmanje 3 mjeseca prije jesenske sadnje češnjaka?
21.05.2012. Čime prihranjivati naranče sa simptomima kloroze?
07.05.2012. Je li opravdano prihraniti pšenicu u klasanju i obaviti drugu prihranu kukuruza?
14.04.2012. Kako najbolje ishraniti češnjak gnojidbom tlana i folijarno?
01.04.2012. Postoji li inokulant za tretiranje kukuruznog sjemena?
30.03.2012. Koliki se prosječni urod kukuruza može očekivati?
19.03.2012. Što izaziva ljubičastu boju kukuruza u ranom porastu?
06.02.2012. Prihrana Srpanjke.
25.01.2012. Može li gnojidba šećerne repe dati visok prinos korijena dobre tehnološke kakvoće?
08.01.2012. Može li se za prvu N-prihranu pšenice koristiti urea?
08.01.2012. Kad treba obaviti prvu prihranu ozime pšenice?

 

20.05.2015. Kako primjeniti bihugnoj?

Bihugnoj (Biogas Manure = BgM) je gusta, polutekuća tvar koja zaostaje u digestorima za proizvodnju bioplina (metanska fermentacija) iz različitih organskih tvari. Fertilizacijska vrijednost bihugnoja je znatno veća od stajnjaka jer sadrži više biogenih elemenata (prosječno 2,0 % N; 1,0 % P2O5 i 1,5 % K2O) pH-vrijednost je alakalna (7-9), a sadrži do 10 % organske tvari. Bihugnoj proizveden iz komunalnog otpada nije primjenjiv u proizvodnji hrane. Svježi, žitki bihugnoj primjenjuje se slično gnojovki.

Iz kemijske analize bihugnoja (tablica 1.) jasno je da je to žitka masa, slična gnojovci i da sadrži manje glavnih elemenata ishrane i suhe tvari u odnosu na uobičajeni sastav bihugnoja. Razlog je prije svega 4,2 % ST u analiziranom bihugnoju pa je sadržaj biogenih elemenata niži nego li u stajnjaku (tablica 2.) ili gnojovke. Goveđa gnojovka prosječno sadrži uz 5,5 % organske tvari oko 0,4 % N, 0,2 % P2O5 i 0,5 % K2O, a svinjska uz 6,0 % organske tvari i oko 0,6 % N, 0,45 % P2O5 i 0,25 % K2O (Vukadinović i Vukadinović, Ishrana bilja, 2011.). U gnojovci je oko 50 % dušika u amonijskom obliku, a C : N omjer varira između 5:1 do 8:1. Iskoristivost dušika iz gnojovke u prvoj godini nakon primjene nešto je veća u odnosu na stajnjak (30-50 %). Stajnjak sadrži ~75 %, a goveđa gnojovka ~95 % vode.

Tablica 1. Analiza svježeg uzorka bihugnoj (Agencija za poljoprivredno zemljište)

Redni broj

Analiza

LB G 31/15

1.

suha tvar

4,20

%

2.*

pH H2O

7,24

 

3.*

ukupni N

0,23

%

4.*

N / NH4

0,08

%

5.

ukupni P

0,98

%/ST

6.

ukupni K

5,00

%/ST

7.

ukupni Ca

2,19

%/ST

8.

ukupni Mg

1,44

%/ST

9.

kadmij (Cd)

0,400

mg/kg/ST

10.

krom (Cr)

9,21

mg/kg/ST

11.

bakar (Cu)

41,50

mg/kg/ST

12.

živa (Hg)

0,042

mg/kg/ST

13.

nikal (Ni)

6,14

mg/kg/ST

14.

olovo (Pb)

3,96

mg/kg/ST

15.

cink (Zn)

265,17

mg/kg/ST

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tablica 2. Prosječni sadržaj makroelemenata u svježem stajnjaku u % (Vukadinović i Vukadinović; Ishrana bilja; 2011.)

Tip stajnjaka   

P2O5

K2O

Ca

Mg

S

Organska tvar

Goveđi

0,6

0,3

0,5

0,3

0,1

0,04

17

Konjski

0,6

0,3

0,6

0,3

0,1

0,04

27

Ovčji

0,9

0,5

0,8

0,4

0,1

0,06

30

Svinjski

0,6

0,5

0,4

0,5

0,1

0,10

16

Kokošji

1,5

1,3

0,5

3,0

0,3

0,40

30

Brojlerski

3,1

3,0

2,0

2,0

0,4

0,70

30

 

 

 

 

Obzirom na nisku koncentraciju hraniva u analiziranom bihugnoju, njegova primjena mora biti slična primjeni gnojovke. Npr. uz 0,23 % ukupnog N u svježem bihugnoju (Tablica 1.), treba primjeniti najviše 74 m3/ha bihugnoja kako bi se zadovolji Nitratna direktiva (max. 170 kg N/ha/god).

Najbolje je primjeniti bihugnoj pred osnovnu obradu, ali ako je sustav obrade s jednim ranijim oranjem koristila bi primjena bihugnoja za sprječavanje dušične depresije i poticanje mikrobiološke aktivnosti. Naravno, to ovisi od cijene i troškova transporta te troška primjene bihugnoja.

Tablica 3.  Analiza uzorka tla iz 2012. (Zavod za kemiju, biologiju i fiziku tla; Poljoprivredni fakultet u Osijeku)

Rezultati agrokemijske analize tla

pHKCL

4.03

pHHOH

5.09

Humus %

2.41

AL-P2O5

6.2 mg/100g

AL-K2O

12.65 mg/100g

KIK

13* cmol(+) kg-1

Hy

5.12 cmol(+) kg-1

*

empirijski  izračunata vrijednost









Prema kemijskoj analizi iz 2012. godine Vaše tlo je ekstremno kiselo (pH-KCl <= 4,5), dobro opskrbljeno humusom (koji se zbog niskog pH akumulira i teško mineralizira pa i nije začajan izvor dušika), slabo opskrbljeno fosforom i osrednje kalijom, a obzirom na pH i Hy (hidrolitsku kiselost tla) trebalo ga je kalcizirati. Sve navedeno ide u prilog primjeni bihugnoja, pod uvjetom da njegova cijena, prijevoz do parcele i trošak primjene ulaze u granice troška konvencionalne mineralne gnojidbe.

Bihugnoj je izvrsno organsko gnojivo, slaboalkalno i veoma pogodno za kisela i ograničeno plodna tla. Primjena bihugnoja, kao i svakog drugog organskog gnoja, poboljšava fizikalna i kemijska svojstva tla i povećava njegovu plodnost.

Prema sadržaju NPK podjednake je ili bolje fertilizacijske vrijednosti od gnojovke (puno više sadrži hraniva od gnojnice) i tako se i primjenjuje, dakle unosi se pod osnovnu obradu, svakako prije sjetve/sadnje (ili inkorporira aplikatorima).

Ne treba ga primjenjivati kao startno gnojivo (npr. umjesto 15:15:15) jer je to organsko gnojivo proizvedeno metanskom (anaerobnom) fermentacijom u kojem je sav dušik iz biomase za proizvodnju bioplina sačuvan (nema gubitaka kao kod gnojovke ili kompostiranja). Djeluje sporije od mineralnih gnojiva uz produžni efekt na nekoliko godina pa je za usjeve i povrće potrebno svakako primjeniti dio dušika u mineralnom obliku (za višegodišnje nasade bi trebalo provjeriti), posebice startno, a za prihranu koristiti KAN ili AN (na kiselim tlima bolji je KAN).

Idi na "Pitanja i odgovori"

23.06.2014. Kristaloni i njihova primjena

Kristaloni su posebna vrsta mineralnih gnojiva koja su u potpunosti topljiva u vodi (ne sadrže balast, odnosno punilo ili u vodi netopljive hranjive elemente). Kristalone proizvode različiti proizvođači.

Najčešće se koriste u hortikulturi uz fertigaciju ili kao folijarna gnojiva, a sadrže često mikroelemente i hormone rasta. Također, mogu se primijeniti i za gnojidbu usjeva, voća, povrća i cvijeća na otvorenom, ili u kontroliranim uvjetima, uz navodnjavanje kap po kap, orošavanje, prskanje, ili uz neki drugi sustav.

Primjena kristalona najčešće je ograničena na visoko profitabilnu proizvodnju (voće, povrće, cvijeće, vinova loza i dr.) i zahtijeva posebnu tehnologiju (sustave za fertigaciju ili folijarnu primjenu), a mogu se primjenjivati i u kombinaciji s većinom zaštitnih sredstava (kemigacija). Ubrajaju se u brzodjelujuća gnojiva, tzv. HFRF (Hydrosoluble Fast Release Fertilizers), a formulacija kristalona naglašava se vrlo često bojama radi boljeg raspoznavanja (tablica ispod).

Nizozemski stadard označavanja kristalona bojama

Kristalon

N-ukupni

NO3-N

NH4-N

Urea-N

P2O5

K2O

MgO

S

EC 1g/l

Primjena

koncentracija (% težine)

Žuti

13

4,4

8,6

-

40

13

-

-

10

Startna primjena. Namjena za dobro ukorijenjivanje i poticanje cvatnje

PlaviA

17

8,0

9,0

-

6

18

2

8

1,6

Vegetativni razvoj. Standardna formulacija za poticaje razvoja lista

Plavi labelB

19

11,9

7,1

-

6

20

3

3

1,4

LilaA

19

3,4

15,6

-

6

6

1

16

1,7

Vegetativni razvoj. Formulacija za lisnato povrće i rasad u kontejnerima (lončanice)

Lila labelB

20

6,8

13,2

-

8

8

2

10

1,6

Azurni

20

7,9

12,1

-

5

10

2

10

1,5

Vegetativni razvoj. Formulacija prilagođena ornamentalnim biljkama sporog rasta na kiselim tlima (npr. azaleje)

Azurni specijal

16

9,1

6,9

-

11

16

4

5

1,4

BijeliA

13

7,0

6,0

-

5

26

3

9

1,5

Reproduktivna faza. Formulacija prilagođena za stimulaciju cvjetanja i plodonošenja (pogodna za sve usjeve)

BijeliB

15

11,3

3,7

-

5

30

3

2

1,3

Crveni

12

10,1

1,9

-

12

36

1

1

1,2

Reproduktivna faza prilagođena za voće

NarančastiC

6

4,5

1,5

-

12

36

3

8

1,3

Usjevi, lukovičasto cvijeće i tla s jakom fiksacijom kalija. Također, u kombinaciji s kalcijevim nitratom

SkarletF

7,5

7,5

-

-

12

36

4,5

4

1,2

Specijalno prilagođena formulacija za hidroponski uzgoj (omjer N:K prilagođen je kombinaciji s kalcijevim nitratom)

SmeđiC

3

3,0

-

-

11

38

4

11

1,3

Specijalno prilagođena formulacija za hidroponski uzgoj (omjer N:K prilagođen je kombinaciji s kalcijevim nitratom)

Zeleni label

18

9,8

8,2

-

18

18

-

-

1,2

Opća namjena s naglašenim mikroelementima (pogodna formulacija za sve usjeve)

Specijal

18

4,9

3,3

9,8D

18

18

3

2

0,9

Namjenjen folijarnoj primjeni (sadrži ureu)

Vega

17

9,0

8,0

-

6E

25

-

6

1,3

Vegetativni razvoj. Sadrži 50% fosfora u kompleksnom obliku

Gena

12

9,5

2,5

-

12E

36

-

2

1,2

Generativna faza. Sadrži 50% fosfora u kompleksnom obliku

A za alkalna tla; B za neutralna i kisela tla; C (sadrže Fe-DTPA);  D sadrži ureu (pogodno za folijarnu primjenu); E sadrži 50 % of P2O5 u kompleksnom obliku; F sadrži 50 % Fe-DTPA i 50 % Fe-EDTA.

Folijarna primjena kristalona u dozi 2-5 kg ha-1 (kg/ha) u 200-300 dm-3 ha-1 za sve usjeve, odnosno u 1000 dm-3 ha-1 za povrće.

U sustavima za fertigaciju (uključujući i kemigaciju) otopina za primjenu u zaštićenim prostorima (staklenici, plastenici) treba imati koncentraciju 0,05 – 0,2 % (0,5 – 2,0 kg u 1000 litara vode), a za poljske uvjete 0,1 - 0,2 % (1,0 - 2, 0 kg u 1000 litara vode)

Popis mineralnih gnojiva, uključujući i kristalone koji su upisani u upisnik gnojiva (prema trgovačkom imenu i proizvođaču gnojiva)

http://hidra.srce.hr/arhiva/263/106778/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_08_106_2382.html

Idi na "Pitanja i odgovori"

16.06.2014. Primjena kristalona u prihrani usjeva

Na tržištu je sve više različitih gnojiva i prodavači vrlo često neodgovorno obećavaju znatno povećanje prinosa i/ili kakvoće prinosa. Takva tvrdnja može biti i točna, ali samo pod određenim uvjetima. Naime, kod problema u biljnoj proizvodnji, ako nema simptoma bolesti ili prisustva štetnika, najčešće se poseže za prihranom što može vrlo često izazvati štetu jer biljke troše energiju na usvajanje hraniva kojeg već imaju dovoljno, a faktor ograničenja visine prinosa/kakvoće može biti npr. nedostatak ili suvišak vode,  visoka temperatura lista i/ili korijena koja sprječava usvajanje vode i hraniva, nedostatak kisika u tlu (suvišak vode, zbijeno tlo), nedostatak mikroelemenata i dr.  Citirat ću rečenicu iz knjige „Filozofija gojidbe“ (poglavlje „Zablude i mitovi o gnojidbi“) koja se dobro uklapa u ovakav scenarij: „Stoga ne treba uzimati 'zdravo za gotovo' opće smjernice, pravila i savjete koji su vrlo česti u biljnoj proizvodnji, a nisu utemeljeni na poznavanju lokalnih biljnih, agrotehničkih, klimatskih i zemljišnih uvjeta.“

U prihrani se u pravilu koristi samo dušik, dok fosfor i kalij zbog svoje slabe pokretljivosti u tlu treba primjeti u osnovnoj gnojidbi tako da budu raspoređeni po cijeloj dubini korijena. Doza P i K mora biti primjerena potrebama biljaka i stanju njihove raspoloživosti (plodnosti tla), ali i koncepciji gospodarenja s tlom. Da pojednostavim, ako ne planirate podizanje plodnosti do granice dobre snabdjevenosti tla s P i K (npr. kod kratkog vremena zakupa, niske cijene proizvoda i sl.) primjenite P i K u dozi koja će biti dovoljna za realno očekivanu visinu prinosa. Kad je tlo siromašno fosforom i kalijem, ta dva hraniva mogu se vrlo efikasno jednim, pa i većim dijelom primijeniti u trake sa sjetvom (pazeći da se granule gnojiva ne polažu preblizu sjemena) jer se tako sužava omjer tla prema hranivima. Za primjenu u trake  pogodne su formucije s jednakim omjerom hraniva, npr. 15:15:15. U oba slučaja potrebna vam je kemijska analiza tla svakih 3-5 godina.

Zbog svega naprijed navedenog, prihrana tekućim gnojivima, uključujući i kristalone, najčešće je nepotrebna i neisplativa u biljnoj proizvodnji (pogledati više u knjizi „Ishrana bilja“; Kristaloni - str. 291. i „Filozofija gnojidbe“; Konvencionalna nasuprot folijarne gnojidbe – str. 93), ali je tako moguće rješiti probleme vezanu za ishranu u visokoprofitabilnoj proizvodnji (npr. sjemenska proizvodnja, voće i povrće). Naravno nedostatak hraniva mora biti potvrđen folijarnom analizom ili jasnim simptomima deficita pojedinih biogenih elemenata.

Idi na "Pitanja i odgovori"

10.06.2014. Sprječavanje N-depresije

Unošenjem u tlo svježe organske tvari, širokog C/N omjera (npr. stajski gnoj, žetveni ostaci i sl.) koncentracija nitrata u tlu pada jer ih koriste heterotrofni mikroorganizmi, razarači organske tvari. Takva situacija naziva se dušični manjak (dušična depresija) koja može izazvati prolazni nedostatak dušika u ishrani bilja, jer brzo povećanje mikrobiološke populacije, zahtijeva velike količine N (tzv. biološka fiksacija dušika). Stoga je potrebno izbjegavati zaoravanje svježe organske tvari neposredno prije sjetve, ili pak pred sjetvu unijeti u tlo potrebnu količinu dušika za poticanje mineralizacije kako bi se C/N omjer doveo na potrebnu razinu. Za detalje proračuna pogledajte knjigu Ishrana bilja (Ishrana bilja III, 2011., str. 167.-171.).

Proračun potrebne količine N za sprječavanje N-depresije kod zaoravanja pšenične slame:

Npotreba = slama (t/ha) × 12,8, odnosno ako zaorete 5 t/ha pšenične slame potrebno je unijeti:

Npotreba = 5 × 12,8 = 64 kg N/ha, odnosno 64/46×100 = ~140 kg uree/ha

Ako sjetva repice nije odmah nakon žetve, smanjite količinu N za 1/6 po svakom tjednu od zaoravanja žetvenih ostataka do sjetve.

Idi na "Pitanja i odgovori"

10.06.2014. Deficit Zn kod kukuruza

Prema rezultatima kemijske analize očito je da obje parcele sadrže visoku pristupačnu količinu fosfora i dovoljno humusa, ali i visoku pH vrijednost. Parcela B, na kojoj je porast kukuruza očigledno usporen, pH je zatno viši uz više karbonata. Na takvom tlu (uglavnom istočno od Osijeka, ali i rubovima parcele gdje su kopani kanali pa je u površinskom sloju puno karbonatnog materijala, najčešće lesa) vrlo često dolazi do deficijencije cinka (na Vašoj fotografiji su tipični simptomi Zn deficita). Kod slijedeće kemijske analize tla zahtijevajte provjeru raspoloživosti Zn u Vašem tlu.

Deficit Zn na kukuruzu

Deficit cinka na kukuruzu (original: Dragan Ivković 2014. god.)

Daljim porastom kukuruza (s povećanjem temperature i rastom korijena) simptomi će postupno nestati, ali gubitak u startu teško da će biti posve nadoknađen. Stoga Vam preporućujem da odmah obavite jedno folijarno prskanje cinkom, npr. cinkovim sulfatom (ZnSO4·H2O; što je najeftinije), a detalje o prepratima i primjeni cinka u ishrani kukuruza provjerite u članku prof. Bertić „Primjena cinka u ishrani kukuruza“.

 

Idi na vrh stranice!